Sadnja i razmnožavanje lubenice predstavljaju polaznu tačku svakog uspešnog povrtarskog poduhvata. Odabir pravog vremena i adekvatne metode setve direktno utiče na to koliko će biljke biti otporne na spoljašnje faktore. Bilo da se odlučiš za proizvodnju iz rasada ili direktnu setvu u polje, moraš strogo poštovati temperaturne zahteve zemljišta. Kvalitetno seme je osnova svega, stoga biraj proverene hibride koji su se pokazali otpornim u tvojim klimatskim uslovima.
Proizvodnja rasada u zaštićenom prostoru omogućava raniji izlazak na tržište i bolju kontrolu nad mladim biljkama. Seme se seje u tresetne kocke ili čaše jer lubenica veoma teško podnosi oštećenje korena prilikom presađivanja. Idealna temperatura za klijanje je oko 28 stepeni, uz konstantnu vlažnost supstrata koja ne sme biti prevelika. Nakon tri do četiri nedelje, kada se razviju dva do tri prava lista, biljke su spremne za iznošenje na stalno mesto.
Direktna setva na otvoreno polje vrši se tek kada se zemljište na dubini od deset centimetara zagreje na najmanje 15 stepeni. Seme se polaže u gnezda na dubinu od tri do pet centimetara, zavisno od tipa zemljišta i vlažnosti. Preporučuje se stavljanje tri do četiri semenke u jedno gnezdo, a kasnije se vrši proređivanje ostavljajući samo najjaču biljku. Ovaj metod je ekonomičniji, ali zahteva više pažnje u pogledu zaštite od ptica i rane pojave korova.
Razmnožavanje kalemljenjem postaje sve popularnije među profesionalnim uzgajivačima zbog povećane otpornosti na bolesti korena. Kao podloga se najčešće koriste različite vrste tikava koje imaju snažan i dubok korenov sistem. Kalemljenje omogućava gajenje lubenice na zemljištima gde je ranije bilo problema sa fuzarijumom ili drugim zemljišnim patogenima. Iako je ovaj proces zahtevniji i skuplji, rezultati u vidu većeg prinosa i duže vegetacije opravdavaju uložena sredstva.
Razmak između redova i biljaka unutar reda mora biti prilagođen bujnosti sorte i načinu obrade. Obično se sadi na razmak od dva metra između redova i oko jedan metar između biljaka u redu kako bi se omogućilo širenje vreža. Prevelika gustina može dovesti do slabije provetrenosti, što pogoduje razvoju gljivičnih oboljenja na listu. Dobra organizacija prostora olakšava i kasnije radove poput zalivanja, prihrane i same berbe plodova.