Zdravstveni problemi difenbahije najčešće su povezani sa prekomernim zalivanjem, suvim vazduhom, slabim osvetljenjem ili unošenjem zaraženih biljaka. Rano otkrivanje simptoma omogućava jednostavniji i uspešniji tretman. Potrebno je pregledati i lice i naličje listova, stabljiku, osnovu biljke i površinu supstrata. Svaku obolelu biljku odmah odvoji od ostalih dok ne utvrdiš uzrok problema.
Truljenje korena i osnove stabljike
Truljenje korena najčešće nastaje kada supstrat dugo ostaje zasićen vodom. Listovi postaju žuti, mekani i povijeni, iako zemlja deluje vlažno. Iz saksije se može širiti težak, neprijatan miris. U napredovaloj fazi osnova stabljike tamni i gubi čvrstinu.
Biljku pažljivo izvadi iz saksije i ukloni vlažan supstrat oko korena. Zdravi delovi su čvrsti, dok su oboleli koreni smeđi, crni ili sluzavi. Sve trule delove odseci sterilnim makazama ili nožem. Alat dezinfikuj i između pojedinačnih rezova kako ne bi prenosio uzročnike.
Sačuvani koren posadi u svež, rastresit i blago vlažan supstrat. Koristi čistu saksiju sa pouzdanim otvorima za odvod vode. Nakon presađivanja zalivaj veoma oprezno dok se ne pojavi novi rast. Prihranjivanje odloži jer oštećen koren ne podnosi visoku koncentraciju soli.
Ako je cela osnova stabljike istrulela, zdrav vrh može se odseći i ponovo ožiliti. Rez mora biti napravljen iznad zahvaćenog tkiva, na potpuno čvrstom delu. Ostatak teško obolele biljke i kontaminiranu zemlju bezbedno ukloni. Prevencija se zasniva na pravilnom zalivanju, toplom supstratu i dobroj drenaži.
Još članaka na ovu temu
Pegavost i oštećenja listova
Tamne pege sa žućkastim rubom mogu biti posledica gljivičnih ili bakterijskih oboljenja. Njihov razvoj podstiču mokro lišće, hladnoća i slaba cirkulacija vazduha. Zaraženi listovi vremenom gube veću površinu zdravog tkiva. Pege se mogu širiti ako kapljice vode prenose uzročnika sa lista na list.
Jako zahvaćene listove ukloni čistim alatom. Ne kompostiraj bolesni materijal u kućnim uslovima. Privremeno prekini orošavanje i obezbedi blago strujanje vazduha bez hladne promaje. Biljku zalivaj direktno po supstratu, bez kvašenja listova i stabljike.
Smeđe suve ivice nisu uvek znak zarazne bolesti. Često ih izazivaju suv vazduh, tvrda voda, višak đubriva ili povremeno presušivanje. Ožegotine od sunca obično stvaraju blede, suve površine na strani okrenutoj prozoru. Pre tretiranja preparatima važno je razlikovati zarazne i fiziološke uzroke.
Ako se nove pege i dalje pojavljuju nakon korekcije nege, može biti potreban odgovarajući registrovani preparat. Izbor sredstva zavisi od verovatnog uzročnika i propisa na mestu upotrebe. U zatvorenom prostoru posebno pažljivo sledi uputstvo proizvođača. Tretman uvek kombinuj sa uklanjanjem uslova koji su omogućili razvoj bolesti.
Još članaka na ovu temu
Paukove grinje
Paukove grinje naročito se brzo razmnožavaju u toplom i suvom vazduhu. Na listovima se prvo pojavljuju veoma sitne svetle tačkice. Kasnije list dobija sivkast ili bronzan izgled i počinje da se suši. Tanka mreža između lisnih drški i na naličju ukazuje na jaču zarazu.
Zaraženu difenbahiju odmah odvoji od drugih biljaka. Listove pažljivo istuširaj mlakom vodom, naročito sa donje strane. Površinu možeš obrisati mekom vlažnom krpom kako bi se uklonio veći broj štetočina. Jedno pranje retko je dovoljno jer jaja ostaju skrivena.
Odgovarajući preparat mora se primeniti više puta u razmacima koji prate razvojni ciklus grinja. Obični insekticidi nisu uvek efikasni jer grinje nisu insekti. Koristi samo sredstvo namenjeno njihovom suzbijanju i dozvoljeno za sobne biljke. Tretiraj sve delove biljke, uključujući naličje listova.
Povećanje vlažnosti vazduha smanjuje povoljne uslove za grinje, ali ne uklanja postojeću zarazu. Redovno pregledaj susedne biljke jer se štetočine lako prenose. Očisti prozorsku dasku, ukrasne posude i pribor za negu. Kontrola je uspešnija kada se istovremeno sprovode pranje, tretman i korekcija mikroklime.
Brašnaste i štitaste vaši
Brašnaste vaši izgledaju kao male bele nakupine nalik pamuku. Najčešće se skrivaju u pazušcima listova, uz lisne drške i na mladim delovima. Hrane se biljnim sokovima i luče lepljivu mednu rosu. Na lepljivoj površini kasnije se može razviti tamna gljivica čađavica.
Štitaste vaši prepoznaju se kao čvrste smeđe ili svetle izbočine na stabljici i naličju listova. Odrasle jedinke su slabo pokretne i često liče na deo biljke. Listovi postepeno blede, žute i otpadaju. Manje kolonije moguće je dugo prevideti bez pažljivog pregleda.
Pojedinačne štetočine ukloni pamučnim štapićem navlaženim odgovarajućim sredstvom ili blagim rastvorom prema preporuci za sobne biljke. Nakon mehaničkog čišćenja biljku operi i izoluj. Postupak ponovi jer se mlade jedinke mogu pojaviti iz preostalih jaja. Jako oštećene listove ukloni kako bi smanjio broj skrivenih štetočina.
Kod snažne zaraze može biti potreban sistemični ili kontaktni preparat registrovan za datu namenu. U zatvorenom prostoru strogo poštuj uputstvo i mere zaštite. Kontroliši biljku najmanje nekoliko nedelja nakon poslednjeg tretmana. Istovremeno pregledaj sve obližnje biljke, čak i ako na prvi pogled izgledaju zdravo.
Tripsi i preventivna zaštita
Tripsi su sitni, izduženi insekti koji oštećuju površinsko tkivo listova. Na biljkama se pojavljuju srebrnaste ogrebotine, nepravilne blede zone i crne tačkice izmeta. Mladi listovi mogu izaći deformisani ili se teško otvoriti. Odrasli tripsi brzo se kreću i lako prelaze na druge biljke.
Plave ili žute lepljive ploče pomažu u ranom otkrivanju odraslih jedinki. One smanjuju broj letećih štetočina, ali same ne mogu ukloniti zarazu. Listove operi, ukloni jako oštećene delove i primeni odgovarajući preparat u ponovljenim tretmanima. Posebnu pažnju posveti mladim, još savijenim listovima.
Najvažnija preventiva jeste izolacija svake novo nabavljene biljke. Drži je odvojeno najmanje dve do tri nedelje i redovno je pregledaj. Alat, krpe i posude ne prenosi između biljaka bez čišćenja. Dobra higijena znatno smanjuje mogućnost širenja štetočina i patogena.
Difenbahija koja dobija odgovarajuću svetlost i pravilno zalivanje lakše podnosi manja oštećenja. Ipak, dobra kondicija ne čini je potpuno otpornom na napad. Nedeljni brzi pregled mnogo je delotvorniji od reagovanja tek kada listovi počnu masovno da propadaju. Pravovremena izolacija i precizno utvrđivanje uzroka ključni su za uspešno lečenje.