Sadnja i razmnožavanje čileanskog jasmina korak po korak

Uspješna sadnja čileanskog jasmina počinje mnogo prije nego što biljku smjestiš u novu posudu ili vrtnu gredicu. Potrebno je uskladiti termin sadnje, kvalitetu korijena, sastav supstrata i uvjete na budućem položaju. Razmnožavanje je moguće reznicama, povaljenicama i sjemenom, ali se pojedine metode razlikuju po brzini i pouzdanosti. Najbrže rezultate obično daju zdrave reznice uzete s dobro razvijene matične biljke.

Priprema biljke, mjesta i supstrata

Najpovoljnije vrijeme za sadnju ili presađivanje je proljeće, kada se temperatura postupno povećava i biljka počinje stvarati nove izboje. Tada se oštećeni korijen najbrže oporavlja, a mladi primjerak ima cijelu sezonu za ukorjenjivanje. Sadnja usred ljetne vrućine moguća je samo uz pažljivo zasjenjivanje i redovito praćenje vlage. Kasnojesenska sadnja na otvorenom nije preporučljiva u područjima s hladnim zimama.

Prije sadnje treba pregledati korijenovu balu i ukloniti sve vidljivo trule, mekane ili osušene dijelove. Zdrav korijen uglavnom je čvrst, svijetlosmeđ ili bjelkast na mladim vrhovima i nema neugodan miris. Ako je korijen izrazito zbijen uz rub posude, vanjski se sloj može nježno razrahliti prstima. Snažno kidanje ili potpuno uklanjanje supstrata nije potrebno kod zdrave biljke.

Supstrat mora biti propustan, ali ne toliko lagan da se potpuno osuši nekoliko sati nakon zalijevanja. Dobra mješavina sastoji se od kvalitetnog supstrata za lončanice, komposta, perlita i manjeg udjela kokosovih vlakana ili sitne borove kore. Kompost osigurava organsku tvar i dio hranjiva, dok mineralni i vlaknasti dodaci održavaju pore ispunjene zrakom. Svježi stajski gnoj ne smije se stavljati neposredno uz korijen.

Za sadnju na otvorenom treba pripremiti jamu širu od postojeće korijenove bale, ali biljku ne treba smještati preduboko. Gornja površina bale mora ostati približno u razini okolnog tla. Na teškim tlima korisno je formirati blago uzdignutu gredicu i poboljšati šire područje, a ne samo usku jamu. Punjenje male jame vrlo laganim materijalom unutar zbijene gline može stvoriti prostor u kojem se voda zadržava poput u posudi.

Sadnja u posudu i na otvoreno mjesto

Kod uzgoja u posudi novi spremnik treba biti tek malo veći od korijenove bale. Na dnu moraju postojati otvoreni drenažni otvori, a posuda mora biti dovoljno teška ili stabilna da se ne prevrne pod razvijenom penjačicom. Dio pripremljenog supstrata stavlja se na dno, nakon čega se biljka postavlja na odgovarajuću visinu. Prostor oko korijena postupno se ispunjava i lagano pritišće kako ne bi ostali veliki zračni džepovi.

Nakon sadnje supstrat treba obilno zaliti dok voda ne počne istjecati kroz dno. Time se čestice supstrata raspoređuju oko korijena i ostvaruje se dobar kontakt bez pretjeranog sabijanja. Ako se površina nakon zalijevanja znatno spusti, može se dodati mala količina iste mješavine. Vrat biljke ne smije se zatrpati dublje nego što je bio u prethodnoj posudi.

Potporu je najbolje postaviti istodobno sa sadnjom. Naknadno guranje dugih kolaca kroz posudu može oštetiti glavni korijen i smanjiti stabilnost biljke. Mladi se izboji učvršćuju mekanim vezicama, dovoljno labavo da se stabljika može širiti. Kako biljka raste, vezove treba redovito provjeravati i premještati.

Svježe presađeni čileanski jasmin ne treba odmah izlagati najjačem suncu ni prihranjivati koncentriranim gnojivom. Prvih nekoliko dana prikladan je vrlo svijetao položaj s blagim jutarnjim suncem. Prihrana se odgađa dok se ne pojavi vidljiv novi rast, osobito ako je korišten svjež i hranjiv supstrat. Ravnomjerna vlaga u razdoblju prilagodbe važnija je od dodatnog gnojiva.

Razmnožavanje reznicama

Za razmnožavanje se najčešće uzimaju vršne ili poluzrele reznice tijekom kasnog proljeća i početka ljeta. Odabiru se zdravi izboji bez cvjetova, znakova bolesti i oštećenja od štetnika. Reznica može biti duga približno osam do petnaest centimetara i trebala bi imati nekoliko čvorova. Rez se izvodi čistim, oštrim alatom neposredno ispod čvora.

Donji listovi uklanjaju se kako ne bi bili zakopani u supstratu, dok se na vrhu ostavljaju jedan ili dva para listova. Ako su listovi vrlo veliki, mogu se djelomično skratiti kako bi se smanjilo isparavanje. Mliječni sok koji se pojavljuje na rezu treba ostaviti da kratko prestane curiti ili ga pažljivo isprati. Pri radu je korisno nositi rukavice jer sok može nadražiti osjetljivu kožu.

Reznice se umeću u sterilnu i prozračnu mješavinu perlita, kokosovih vlakana i laganog supstrata. Donji čvor mora biti u supstratu jer se na tom području najlakše razvijaju korjenčići. Primjena sredstva za zakorjenjivanje nije obvezna, ali može ubrzati proces i povećati postotak uspjeha. Supstrat nakon sadnje treba navlažiti, ali ne pretvoriti u blatnjavu masu.

Visoka vlaga zraka oko reznice smanjuje gubitak vode dok se korijen još nije razvio. Posuda se može prekriti prozirnim poklopcem ili vrećicom koja ne dodiruje lišće, uz svakodnevno kratko prozračivanje. Reznice trebaju mnogo raspršene svjetlosti, ali ne smiju stajati na izravnom podnevnom suncu. Ukorjenjivanje može trajati nekoliko tjedana, a uspjeh se prepoznaje po novom rastu i blagom otporu pri vrlo nježnom povlačenju.

Povaljenice, sjeme i njega mladih biljaka

Razmnožavanje povaljenicama praktično je kada matična biljka ima dovoljno dug i savitljiv izboj. Dio izboja lagano se savije prema zasebnoj posudi ispunjenoj vlažnim supstratom, a jedan čvor pričvrsti se ispod površine. Vrh izboja ostaje iznad supstrata i nastavlja rasti. Matična biljka opskrbljuje ga vodom dok na zakopanom dijelu ne nastane vlastiti korijen.

Na donjoj strani čvora može se napraviti vrlo plitka ozljeda kore kako bi se potaknulo stvaranje korijena. Izboj se učvršćuje savijenom žicom, kukicom ili malim kamenom, ali se ne smije potpuno zgnječiti. Supstrat tijekom procesa mora ostati umjereno vlažan. Nakon stvaranja razvijenog korijena nova biljka odvaja se čistim rezom i nastavlja samostalno rasti.

Uzgoj iz sjemena moguć je, ali je sporiji i potomstvo ne mora u potpunosti zadržati osobine matične biljke. Sjeme se sije plitko u čist, lagan supstrat pri stabilnoj toplini i ravnomjernoj vlazi. Posuda se drži na svijetlom mjestu bez jakog izravnog sunca. Mlade biljčice presađuju se tek kada razviju nekoliko pravih listova i dovoljno čvrst korijen.

Ukorijenjene reznice i mlade biljke moraju se postupno privikavati na nižu vlagu zraka. Pokrov se svakoga dana uklanja na sve dulje razdoblje kako bi listovi razvili sposobnost normalnog reguliranja isparavanja. U početku se koristi vrlo razrijeđena prihrana tek nakon što se pojavi aktivan rast. Mlade korjenčiće posebno treba zaštititi od isušivanja, ali i od trajno natopljenog supstrata.