Prezimljavanje viseće ive: zaštita korijena, krošnje i cijepljenog mjesta

Viseća iva općenito dobro podnosi zimu, ali način prezimljavanja ovisi o dobi biljke, položaju i tome raste li u tlu ili posudi. Najosjetljiviji su mladi primjerci, biljke posađene kasno u sezoni i stabla u ograničenom volumenu supstrata. Zimska zaštita ne znači pretjerano omatanje cijele biljke, nego pametno čuvanje korijena, debla i krošnje od ekstremnih uvjeta. Dobro pripremljena biljka u proljeće kreće snažnije i s manje oštećenih izboja.

Priprema biljke prije zime

Priprema za zimu počinje već krajem ljeta, kada treba izbjegavati jaku dušičnu prihranu. Prekasno poticanje bujnog rasta može dovesti do mekih izboja koji slabije odrvenjavaju. Takvi izbojci osjetljiviji su na mraz i zimsko isušivanje. Umjerena njega pomaže biljci da prirodno završi sezonu.

Jesen je dobro vrijeme za provjeru stanja krošnje. Suhe, slomljene ili bolesne grane mogu se ukloniti ako predstavljaju rizik, ali jaču oblikovnu rezidbu bolje je ostaviti za razdoblje nakon cvatnje. Preveliko jesensko orezivanje može potaknuti neželjene reakcije ili otvoriti više rana prije zime. Cilj je u zimu ući s urednom, ali ne nepotrebno oslabljenom krošnjom.

Prije smrzavanja tla korisno je obaviti dubinsko zalijevanje ako je jesen bila suha. Voda u tlu pomaže korijenu da bolje podnese zimske uvjete. To je posebno važno za mlade sadnice koje još nemaju široko razvijen korijen. Ipak, zalijevanje ne smije stvarati blato ni stajaću vodu oko debla.

Malčiranje u jesen štiti površinski korijen od naglih promjena temperature. Organski sloj treba rasporediti u širem krugu oko biljke, ali ne uz samo deblo. Takva zaštita čuva vlagu, smanjuje smrzavanje i odmrzavanje površine tla te poboljšava strukturu zemlje. U proljeće se malč može razrahliti i po potrebi obnoviti.

Zaštita mladih i posađenih primjeraka

Mlade viseće ive osjetljivije su jer njihov korijen još nije duboko i široko razgranat. Prve zime nakon sadnje treba im posvetiti više pažnje. Deblji sloj malča oko zone korijena često je najvažnija mjera. Ako je položaj izložen jakom vjetru, korisna je i lagana zaštita od isušivanja.

Deblo mladog stabla može se zaštititi ako postoji opasnost od zimskog sunca, pucanja kore ili oštećenja od životinja. Zaštitni materijal mora biti prozračan i postavljen tako da ne zadržava stalnu vlagu uz koru. Plastične, nepropusne obloge nisu dobro rješenje ako se pod njima skuplja kondenzacija. Kora mora disati, a zaštita mora spriječiti ekstremne oscilacije.

Mjesto cijepljenja treba ostati zdravo i suho. Ne smije se zatrpavati zemljom ili mokrim malčem. Ako je cijepljenje visoko u krošnji, važno je da grane nisu izložene nepotrebnom lomljenju. Cijela vrijednost ukrasne forme ovisi o zdravlju tog spoja.

Potporni kolac treba provjeriti prije zime. Vjetar može pomicati mlado stablo, a labava ili prečvrsta vezica može oštetiti koru. Vezivo treba dopustiti malo prirodnog kretanja, ali spriječiti naginjanje korijenove bale. Stabilna sadnica bolje prezimljuje jer se sitni korijeni ne trgaju pri svakom jačem udaru vjetra.

Viseća iva u posudi tijekom zime

Biljke u posudama znatno su osjetljivije od onih posađenih u tlo. Korijen je u posudi izložen hladnoći sa svih strana, pa se supstrat brže smrzava. Zato posudu treba zaštititi izolacijskim materijalom ili je premjestiti na zaklonjeno mjesto. Važno je da biljka ostane na hladnom, a ne u toploj prostoriji koja bi prerano potaknula rast.

Posuda mora imati dobru drenažu, jer zimska voda koja se zadržava oko korijena može uzrokovati trulež. Podložak ispod posude ne smije zadržavati vodu tijekom hladnog razdoblja. Ako se voda smrzne, može oštetiti korijen i samu posudu. Bolje je podignuti posudu na male nosače kako bi višak vode mogao otjecati.

Zalijevanje posuda zimi ne smije se potpuno zaboraviti. Supstrat se može osušiti tijekom razdoblja bez oborina, osobito ako je posuda pod nadstrešnicom. Zalijeva se rijetko, umjereno i samo kada supstrat nije smrznut. Cilj je spriječiti potpuno isušivanje, a ne održavati stalnu mokrinu.

Krošnju biljke u posudi treba zaštititi od teškog snijega i ledene kiše ako je moguće. Spuštene grane mogu se saviti pod težinom mokrog snijega. Snijeg se skida nježno, bez grubog tresenja. Ako se grane zalede, bolje ih je ne savijati nasilno, jer tada lako pucaju.

Proljetna provjera nakon zime

Krajem zime i početkom proljeća treba pregledati deblo, mjesto cijepljenja i glavne grane. Manja oštećenja mogu se sama zatvoriti, ali veće rane treba pratiti. Suhe ili slomljene grane uklanjaju se čistim rezom. Ipak, glavnu rezidbu za oblik najbolje je obaviti nakon cvatnje.

Ako se lišće u proljeće razvija neujednačeno, ne treba odmah zaključiti da je biljka propala. Pojedini izbojci mogu kasniti nakon hladne zime. Treba pričekati da se jasno vidi koji su dijelovi živi. Rezanje prerano može ukloniti izbojke koji bi se još oporavili.

Malč se u proljeće može razrahliti kako bi se tlo brže zagrijalo i prozračilo. Ako je sloj tijekom zime postao zbijen, treba ga obnoviti ili prorijediti. U isto vrijeme može se dodati malo zrelog komposta. To biljci daje blagu potporu za novi rast bez naglog forsiranja.

Nakon zime treba pratiti i izbijanje mladica iz podloge. Takvi izdanci često kreću snažno u proljeće i mogu se brzo razviti. Uklanjaju se čim se primijete, jer ne pripadaju ukrasnoj krošnji. Redovita proljetna kontrola čuva oblik i vitalnost viseće ive.