Prezimljavanje gazanije u zatvorenom i na otvorenom

Gazanija se u hladnijim područjima najčešće uzgaja kao jednogodišnja biljka jer nije otporna na jači mraz. Ipak, zdravi primjerci mogu se sačuvati do sljedeće sezone ako se prije zahlađenja prenesu u prikladan zaštićeni prostor. Uspješno prezimljavanje zahtijeva mnogo svjetlosti, nisku ali stabilnu temperaturu i vrlo oprezno zalijevanje. Biljku tijekom zime ne treba poticati na snažan rast, nego održavati vitalnom do povratka toplijih i svjetlijih dana.

Priprema biljke prije zime

Pripremu za prezimljavanje treba započeti prije prvih ozbiljnih jesenskih mrazova. Biljku je korisno pregledati dok je još vani i ukloniti sve oštećene, bolesne ili osušene dijelove. Posebno treba pregledati donju stranu listova i mlade izbojke zbog mogućih štetnika. Unošenje zaražene biljke u zatvoreni prostor može ugroziti i ostalo ukrasno bilje.

Gazanije iz gredice mogu se pažljivo izvaditi s dovoljno velikom korijenovom balom. Korijen treba što manje oštetiti kako bi se biljka lakše prilagodila presađivanju. Sadi se u posudu samo malo veću od postojeće korijenove bale. Prevelika količina supstrata zadržava više vode i povećava opasnost od zimskog truljenja.

Prije unošenja biljku treba očistiti od zemlje koja se rasula po listovima i rubovima posude. Ne treba snažno ispirati cijelu rozetu neposredno prije smještanja u hladniji prostor. Vlažno središte biljke tada se sporo suši i postaje osjetljivo na trulež. Najbolje je čišćenje provesti za toplog i suhog dana.

Prihranu treba obustaviti nekoliko tjedana prije očekivanog završetka aktivne sezone. Time se usporava stvaranje mekanih izboja koji se teško prilagođavaju slabijem zimskom svjetlu. Ocvale cvjetne stapke mogu se potpuno ukloniti. Zdravo lišće treba većinom sačuvati jer biljci omogućuje fotosintezu tijekom razdoblja mirovanja.

Uvjeti u prostoru za prezimljavanje

Prostor za prezimljavanje treba biti svijetao, prozračan i zaštićen od smrzavanja. Prikladan može biti negrijani zimski vrt, svijetla garaža s prozorom ili hladnija stubišna prostorija. Idealna temperatura je dovoljno niska da uspori rast, ali ne toliko niska da ošteti tkivo. Topla dnevna soba često nije najbolji izbor zbog nedostatka svjetlosti u odnosu na temperaturu.

Kada je prostor pretopao, gazanija nastavlja rasti i stvara duge, blijede i slabe listove. Takav je rast osjetljiv na bolesti, grinje i nagle promjene uvjeta. Biljku tada treba premjestiti na svjetlije i hladnije mjesto. Ako to nije moguće, zalijevanje i prihranu treba posebno ograničiti kako bi se rast usporio.

Biljka ne smije biti naslonjena na vrlo hladno prozorsko staklo. Tijekom hladnih noći listovi koji dodiruju staklo mogu pretrpjeti lokalna oštećenja. Posudu također ne treba postavljati neposredno iznad radijatora ili drugog izvora topline. Naglo isušivanje podloge i vrući zrak stvaraju nepovoljan stres za biljku.

Redovito provjetravanje smanjuje zadržavanje vlage i pojavu sive plijesni. Ipak, biljku treba zaštititi od ledenog propuha. Kratko prozračivanje tijekom toplijeg dijela dana uglavnom je sigurnije od dugotrajnog držanja prozora otvorenim. Listovi i središte rozete nakon provjetravanja trebaju ostati suhi.

Zalijevanje i njega tijekom zime

Potrebe gazanije za vodom tijekom zime znatno su manje nego ljeti. Supstrat se zalijeva tek kada se veći dio vidljivo i opipljivo osuši. Količina vode treba biti dovoljna da navlaži korijenovu balu, ali višak mora potpuno isteći. Voda se nikada ne smije ostaviti u ukrasnoj posudi ili podlošku.

Znakovi pretjeranog zalijevanja uključuju žućenje listova, mekano tkivo i neugodan miris supstrata. Biljka može početi venuti iako je podloga mokra. U tom slučaju treba odmah smanjiti zalijevanje i provjeriti stanje korijena. Propali dijelovi uklanjaju se, a biljka po potrebi presađuje u suhu i prozračnu mješavinu.

Potpuno isušivanje također nije poželjno jer sitni korijeni mogu odumrijeti. Listovi tada postaju tanki, suhi i gube elastičnost. Biljku treba zaliti umjereno, bez naglog dugotrajnog potapanja posude. Nakon oporavka intervale zalijevanja treba prilagoditi temperaturi prostora i brzini sušenja podloge.

Tijekom hladnog mirovanja gnojidba uglavnom nije potrebna. Hranjive tvari u ovom razdoblju mogu potaknuti rast koji biljka zbog slabog svjetla ne može održavati. Samo biljke koje prezimljuju u vrlo svijetlom i umjereno toplom prostoru mogu povremeno dobiti izrazito slabu prihranu. U većini slučajeva sigurnije je pričekati početak proljetnog rasta.

Proljetno buđenje i povratak na otvoreno

Krajem zime biljku treba početi češće pregledavati zbog pojave mladih listova i novih izboja. Kada se dani produlje, gazanija postupno povećava potrošnju vode. Zalijevanje se zato lagano pojačava, ali podloga i dalje ne smije ostati natopljena. Prva vrlo blaga prihrana može se dati tek kada je novi rast jasno aktivan.

Suhi, slabi i pretjerano izduženi dijelovi mogu se odrezati čistim škarama. Rez potiče stvaranje novih bočnih izboja i kompaktniji oblik. Ako je korijen ispunio cijelu posudu, biljka se može presaditi u nešto veći spremnik. Novi supstrat mora biti lagan, propustan i samo umjereno hranjiv.

Gazaniju ne treba iznijeti izravno iz zatvorenog prostora na jako podnevno sunce. Listovi koji su mjesecima rasli iza stakla osjetljivi su na sunčane ožegotine. Biljku treba tijekom jednog do dva tjedna postupno privikavati na izravnu svjetlost, vjetar i promjene temperature. U početku se iznosi na nekoliko sati, a zatim se boravak vani svakodnevno produljuje.

Na stalno mjesto biljka se vraća tek kada prođe opasnost od mraza. Hladne noći mogu usporiti rast čak i kada ne dođe do smrzavanja. Nakon presađivanja potrebno je jedno temeljito zalijevanje, a zatim se prelazi na uobičajen režim. Dobro prezimljena biljka često počinje cvjetati ranije od mladih primjeraka uzgojenih iz sjemena.