Prezimljavanje gazanije i očuvanje biljke do proleća
Gazanija se u područjima sa mraznim zimama najčešće gaji kao jednogodišnja biljka, ali zdravi primerci mogu se uspešno sačuvati u zaštićenom prostoru. Najvažnije je uneti biljku pre ozbiljnog zahlađenja i obezbediti joj mnogo svetlosti, nižu temperaturu i vrlo umereno zalivanje. Tokom zime cilj nije podsticanje bujnog rasta, već održavanje zdravog korena i kompaktne rozete. Pažljivim prezimljavanjem moguće je sačuvati posebno lepe sorte i dobiti ranije cvetanje naredne sezone.
Priprema biljke pre unošenja
Pripreme za prezimljavanje počinju pre prvog očekivanog mraza. Gazanija može podneti kratko zahlađenje, ali smrzavanje oštećuje sočne delove listova i korena. Biljku je sigurnije skloniti dok je još zdrava i aktivna. Unošenje teško oštećenog primerka znatno smanjuje mogućnost uspešnog prezimljavanja.
Pre unošenja treba ukloniti precvetale glavice, suve listove i polomljene stabljike. Čišćenje smanjuje količinu organskog materijala na kojem bi se u zatvorenom prostoru razvijale gljivice. Zdravo zeleno lišće ne treba nepotrebno odstranjivati. Biljci je potrebna lisna površina za korišćenje ograničene zimske svetlosti.
Posebno je važno pregledati donju stranu listova i središte rozete. Lisne vaši, grinje i tripsi mogu se brzo razmnožiti u toplom zatvorenom prostoru bez prirodnih neprijatelja. Manji napad treba rešiti pre unošenja, a biljku je korisno nekoliko dana držati odvojeno od drugih saksija. Na taj način se smanjuje rizik od unošenja štetočina u celu kolekciju.
Gazanija koja je rasla u zemlji može se pažljivo izvaditi i presaditi u saksiju. Oko korena treba sačuvati što veću zemljanu balu kako bi stres bio manji. Koristi se propusan supstrat i posuda sa sigurnim oticanjem vode. Nakon presađivanja biljka se jednom temeljno zalije, a zatim se čeka da se zemlja delimično prosuši.
Još članaka na ovu temu
Uslovi u prostoru za prezimljavanje
Najpogodniji je svetao prostor sa temperaturom približno između pet i dvanaest stepeni. Hladnija temperatura usporava rast i smanjuje potrošnju vode. Biljka tada može sačuvati energiju bez stvaranja slabih, izduženih listova. Topla dnevna soba obično nije idealna jer kombinuje visoku temperaturu sa nedovoljnom zimskom svetlošću.
Saksiju treba postaviti neposredno uz svetao prozor, po mogućnosti okrenut prema jugu ili jugozapadu. Čak i tokom mirovanja gazanija traži više svetlosti od mnogih drugih ukrasnih biljaka. Nedostatak svetlosti dovodi do bledenja i izduživanja rozete. Ako prirodno osvetljenje nije dovoljno, može se koristiti odgovarajuće dopunsko svetlo.
Prostor treba redovno provetravati, ali biljka ne sme biti izložena ledenoj promaji. Ustajao i vlažan vazduh pogoduje sivoj truleži. Prejako strujanje hladnog vazduha može oštetiti listove i rashladiti koren u saksiji. Kratko provetravanje tokom blažeg dela dana obično je najbolje rešenje.
Gazaniju ne treba postavljati neposredno uz radijator ili drugi izvor toplote. Vruć i suv vazduh ubrzava isušivanje listova i podstiče pojavu grinja. Velike temperaturne oscilacije takođe slabe biljku. Stabilna, svetla i prohladna prostorija pruža mnogo bolje uslove od toplog, mračnog ugla.
Još članaka na ovu temu
Zimsko zalivanje i održavanje
Tokom zime zalivanje se znatno smanjuje. Supstrat treba da se prosuši u gornjem delu pre dodavanja nove vode. Koren u hladnom prostoru radi sporo i ne može brzo da potroši višak vlage. Stalno mokra zemlja najčešći je uzrok propadanja prezimljenih gazanija.
Prilikom zalivanja treba dodati dovoljno vode da se zemlja ravnomerno navlaži, ali višak mora isteći. Mala količina vode sipana često održava površinu stalno vlažnom, dok donji sloj može ostati zasićen. Podmetač se prazni ubrzo nakon zalivanja. Voda se ne sipa u središte rozete.
Prihrana se tokom perioda mirovanja uglavnom ne primenjuje. Dodatna hraniva u uslovima slabe svetlosti podstiču mekan i izdužen rast. Takvi listovi su osetljiviji na bolesti i teško se prilagođavaju prolećnom suncu. Prihranjivanje se nastavlja tek kada se krajem zime ili početkom proleća pojavi stabilan novi rast.
Biljku treba redovno pregledati i uklanjati svaki list koji žuti, truli ili se suši. Povremeno okretanje saksije omogućava ravnomernije osvetljenje rozete. Ako se pojave štetočine, reaguje se odmah dok je njihova brojnost mala. Čista biljka i suv vazdušni prostor oko baze smanjuju opasnost od zimskih gubitaka.
Prolećno buđenje i povratak napolje
Kada se dani produže, gazanija postepeno počinje da razvija nove listove. Tada se zalivanje može blago povećati, ali i dalje treba pratiti brzinu sušenja supstrata. Prva prihrana daje se tek nakon jasnih znakova aktivnog rasta. Koristi se razblaženo đubrivo za cvetnice kako bi se izbeglo opterećenje korena.
U rano proleće mogu se ukloniti slabi, izduženi i oštećeni listovi. Ako je biljka prerasla posudu, presađuje se u nešto veću saksiju sa svežim propusnim supstratom. Prevelika posuda nije poželjna jer velika količina zemlje dugo ostaje vlažna. Novi sud treba da bude samo nekoliko centimetara širi od postojeće korenove bale.
Iznošenje napolje sprovodi se postepeno nakon prolaska opasnosti od mraza. Prvih dana biljka boravi na zaklonjenom mestu sa blagim jutarnjim suncem. Vreme provedeno napolju i intenzitet svetlosti povećavaju se tokom jedne do dve nedelje. Naglo izlaganje jakom suncu može izazvati ožegotine čak i kod vrste koja inače voli punu osunčanost.
Nakon očvršćavanja biljka se postavlja na konačno sunčano mesto. Zalivanje i prihrana zatim se prilagođavaju rastućim temperaturama i razvoju pupoljaka. Dobro prezimljena gazanija često počinje da cveta ranije od mladih biljaka dobijenih iz semena. Njena prednost je već razvijen korenov sistem koji brzo podržava prolećni rast.