Sadnja i razmnožavanje gazanije u vrtu i posudama

Pravilna sadnja gazanije omogućuje brzo ukorjenjivanje, kompaktan rast i stvaranje velikog broja cvjetnih pupova. Biljka zahtijeva osunčan položaj, propusnu podlogu i dovoljno prostora za razvoj lisne rozete. Razmnožavati se može sjemenom, vršnim reznicama ili dijeljenjem dobro razvijenih primjeraka. Izbor metode ovisi o dostupnom biljnom materijalu, željenom broju sadnica i potrebi očuvanja osobina određene sorte.

Priprema mjesta za sadnju

Mjesto za gazaniju treba odabrati prema količini svjetlosti i sposobnosti tla da brzo odvodi višak vode. Najbolji su otvoreni položaji koji primaju izravno sunce veći dio dana. Tlo treba prekopati, usitniti i očistiti od korova prije sadnje. Posebnu pozornost treba posvetiti uklanjanju višegodišnjih korova koji bi kasnije konkurirali plitkom korijenu.

U teškom tlu korisno je oblikovati povišenu gredicu kako se voda ne bi zadržavala oko biljaka. U površinski sloj mogu se umiješati krupni pijesak, sitni šljunak i umjerena količina komposta. Svježi stajski gnoj nije prikladan jer može izazvati previše bujan rast i oštećenje mladog korijena. Pripremljena zemlja treba biti rahla, ali dovoljno stabilna da drži korijenovu balu.

Za sadnju u posude biraju se spremnici s otvorima na dnu i odgovarajućim volumenom. Premala posuda brzo se isušuje, pregrijava i ograničava razvoj korijena. Na dno nije nužno stavljati debeli sloj kamenja ako su drenažni otvori prohodni. Važnije je koristiti prozračan supstrat koji neće postati zbijen nakon nekoliko zalijevanja.

Sadnice se prije presađivanja trebaju dobro zaliti kako bi se korijenova bala lakše izvadila iz uzgojne posude. Korijen se ne smije grubo trgati niti potpuno oslobađati od supstrata. Ako su korjenčići gusto kružili uz stijenku, mogu se nježno razrahliti prstima. Takav postupak potiče njihovo širenje u novu podlogu nakon sadnje.

Vrijeme i tehnika sadnje

Gazanija se na otvoreno sadi nakon prestanka opasnosti od kasnih proljetnih mrazova. Tlo bi trebalo biti zagrijano, a noćne temperature uglavnom stabilne. Prerano posađene biljke mogu zastati u rastu i postati osjetljive na trulež. U hladnijim područjima sigurnije je pričekati nekoliko toplih dana nego riskirati propadanje sadnica.

Sadna jama treba biti malo šira od korijenove bale, ali ne mora biti znatno dublja. Biljka se postavlja na istu dubinu na kojoj je rasla u prethodnoj posudi. Preduboka sadnja može zatrpati središte rozete i povećati opasnost od truljenja. Nakon popunjavanja jame zemlju treba lagano pritisnuti kako bi se uklonili veći zračni džepovi.

Razmak između biljaka najčešće iznosi dvadeset do trideset centimetara, ovisno o bujnosti sorte. Kompaktne sorte mogu se saditi nešto gušće u ukrasnim posudama i balkonskim sandučićima. Pregusta sadnja ipak smanjuje strujanje zraka i otežava uklanjanje ocvalih cvjetova. Biljke posađene s dovoljno prostora oblikuju pravilnije rozete i ravnomjernije cvatu.

Odmah nakon sadnje potrebno je temeljito zaliti zonu korijena. To pomaže spajanju korijenove bale s okolnim tlom i smanjuje stres presađivanja. Sljedeće zalijevanje provodi se tek kada se površina tla djelomično osuši. Tijekom prvih tjedana treba održavati ravnotežu između dovoljno vlage za ukorjenjivanje i dobre prozračnosti podloge.

Razmnožavanje sjemenom

Sjeme gazanije može se sijati u zaštićenom prostoru nekoliko tjedana prije planirane sadnje na otvoreno. Za sjetvu je prikladan lagan, sterilan i sitno strukturiran supstrat. Sjeme se raspoređuje dovoljno rijetko kako bi mlade biljke imale prostora za početni razvoj. Prekriva se tankim slojem supstrata jer preduboka sjetva usporava ili onemogućuje nicanje.

Posijanu površinu treba ravnomjerno navlažiti finim raspršivačem ili zalijevanjem preko podloška. Jaki mlaz vode može isprati sjeme i skupiti ga u jednom dijelu posude. Tijekom klijanja podloga treba biti stalno blago vlažna, ali ne zasićena vodom. Toplina i stabilni uvjeti značajno ubrzavaju pojavu mladih izdanaka.

Nakon nicanja sadnicama treba osigurati mnogo svjetlosti kako se ne bi izdužile. Slabe i izdužene biljke teže se prilagođavaju vanjskim uvjetima i lakše se lome. Kada razviju nekoliko pravih listova, mogu se pažljivo presaditi u pojedinačne posudice. Pri presađivanju ih treba držati za listove, a ne pritiskati osjetljivu stabljiku.

Biljke dobivene sjemenom ne moraju potpuno ponoviti boju i oblik cvjetova matične biljke. To je osobito izraženo kod hibridnih sorti i raznobojnih mješavina. Sjetva je odlična za dobivanje velikog broja biljaka i zanimljivih varijacija. Za potpuno očuvanje osobina odabrane sorte pouzdanije je vegetativno razmnožavanje reznicama.

Razmnožavanje reznicama i dijeljenjem

Reznice se uzimaju s zdravih, snažnih biljaka koje nemaju znakove bolesti ili napada štetnika. Najprikladniji su mladi bočni izbojci bez razvijenih cvjetnih pupova. Reznica treba imati nekoliko listova i dovoljno čvrstu bazu. Donji listovi uklanjaju se kako ne bi bili zatrpani u vlažnom supstratu.

Za ukorjenjivanje se koristi lagana mješavina tresetnog ili kokosova supstrata s perlitom ili pijeskom. Reznica se umeće dovoljno duboko da stoji stabilno, ali se baza ne smije pretjerano pritiskati. Podloga se zatim lagano navlaži i održava umjereno vlažnom. Previše vode u ovoj fazi često uzrokuje truljenje prije nego što se razviju korijeni.

Reznice trebaju svijetlo mjesto bez najjačeg podnevnog sunca dok ne razviju novi korijen. Visoka zračna vlaga može pomoći, ali prostor mora imati redovitu izmjenu zraka. Potpuno zatvoreni pokrovi bez prozračivanja pogoduju stvaranju plijesni. Pojava novog rasta obično pokazuje da je ukorjenjivanje započelo.

Starije i dobro razvijene biljke mogu se razmnožiti i pažljivim dijeljenjem. Korijenova se bala izvadi, a dijelovi s vlastitim korijenom i zdravom rozetom odvoje se čistim alatom. Svaki odvojeni dio odmah se sadi u propusnu podlogu i umjereno zalijeva. Nakon dijeljenja biljke nekoliko dana treba zaštititi od najjačeg sunca kako bi se smanjio gubitak vode.