Sadnja zvjezdaste magnolije odlučuje o tome hoće li biljka u vrtu napredovati mirno, zdravo i bez dugotrajnog zastoja u rastu. Ova vrsta ne voli grube promjene, pa početni položaj, tlo i dubina sadnje moraju biti pažljivo odabrani. Razmnožavanje je moguće, ali traži više strpljenja nego kod mnogih jednostavnijih ukrasnih grmova. Najbolji uspjeh postiže se kada se poštuje njezin sporiji ritam i osjetljiv korijenski sustav.

Za sadnju se najčešće koriste kontejnerske sadnice jer imaju očuvanu korijenovu balu. Takve sadnice mogu se saditi u većem dijelu godine, ali proljeće i jesen ostaju najpovoljniji termini. Tlo tada obično ima dovoljno vlage, a temperature nisu ekstremne. Biljka lakše stvara nove korijene prije ljetne suše ili zimske hladnoće.

Sadnice s golim korijenom zahtijevaju još više pažnje. Korijen se ne smije osušiti ni tijekom kratkog transporta. Prije sadnje može se nakratko namočiti u vodi kako bi se obnovila vlaga. Ipak, kod magnolija su kontejnerske sadnice sigurniji i praktičniji izbor.

Razmnožavanje zvjezdaste magnolije u amaterskim uvjetima najčešće se pokušava reznicama ili povaljenicama. Sjetva je moguća, ali biljke dobivene iz sjemena mogu se razlikovati od matične biljke. Osim toga, na cvatnju se tada čeka dulje. Zato se za vjerne potomke prednost daje vegetativnim metodama.

Priprema mjesta za sadnju

Mjesto za sadnju treba biti zaštićeno, svijetlo i dovoljno prostrano. Zvjezdasta magnolija ne voli selidbu, pa položaj treba odabrati kao trajno rješenje. Prije kopanja sadne jame dobro je promatrati kretanje sunca i zadržavanje vode nakon kiše. Takvo promatranje često otkrije probleme koje nije moguće vidjeti na prvi pogled.

Sadna jama treba biti barem dvostruko šira od korijenove bale. Dubina ne smije biti pretjerana, jer se biljka ne smije spustiti ispod ranije razine rasta. Širina je važnija od dubine jer korijen magnolije raste plitko i postrance. Rahlo okolno tlo omogućuje brže ukorjenjivanje.

Iskopanu zemlju treba poboljšati zrelim kompostom i finom organskom tvari. Ako je tlo teško, može se dodati lisnjača i strukturalni materijal koji poboljšava prozračnost. Ako je tlo pjeskovito, kompost povećava sposobnost zadržavanja vlage. Cilj nije stvoriti potpuno drugačiji supstrat, nego postupno poboljšati postojeće vrtno tlo.

Prije sadnje treba dobro pregledati korijenovu balu. Ako se korijen snažno omotao uz rub posude, potrebno ga je vrlo pažljivo opustiti. Grubo kidanje korijena može izazvati šok i usporiti rast. Dovoljno je lagano razrahliti vanjski sloj kako bi korijeni krenuli u okolno tlo.

Pravilan postupak sadnje

Sadnica se postavlja tako da gornja površina bale bude u ravnini s okolnim tlom. Preduboka sadnja jedna je od najopasnijih pogrešaka kod magnolija. Korijenov vrat mora ostati prozračan i ne smije biti zatrpan teškom zemljom. Nakon postavljanja biljke treba provjeriti visinu prije konačnog zatrpavanja.

Tlo se oko bale vraća postupno i lagano pritišće rukama. Nije dobro snažno nabijati zemlju nogama jer se time istiskuje zrak iz korijenske zone. Korijenu je potreban kontakt s tlom, ali i dovoljno kisika. Umjereno sabijanje i dobro zalijevanje daju najbolju ravnotežu.

Nakon sadnje biljku treba obilno zaliti. Voda pomaže da se zemlja slegne oko korijena i ukloni veće zračne šupljine. Ako se tlo nakon zalijevanja spusti, može se dodati još malo rahle zemlje. Pritom se ne smije zatrpati baza biljke.

Na kraju se oko sadnice raspoređuje sloj malča. Malč smanjuje isparavanje, štiti plitko korijenje i sprječava rast korova. Treba ga držati nekoliko centimetara dalje od same stabljike. Takav prsten zaštite osobito je važan tijekom prve dvije do tri godine.

Razmnožavanje reznicama i povaljenicama

Poludrvenaste reznice uzimaju se tijekom ljeta, kada su izboji djelomično očvrsnuli. Reznica treba imati nekoliko listova i zdrav, neprestar izboj. Donji listovi se uklanjaju, a rezna površina može se tretirati hormonom za zakorjenjivanje. Supstrat mora biti prozračan, sterilan i stalno blago vlažan.

Ukorjenjivanje reznica magnolije nije uvijek lako. Potrebna je visoka zračna vlaga, ali bez truljenja. Najbolje rezultate daje zaštićen prostor s difuznim svjetlom i stabilnom temperaturom. Reznice se ne smiju izlagati izravnom jakom suncu.

Povaljenice su sporija, ali često pouzdanija metoda u vrtu. Niska savitljiva grana povije se prema tlu i djelomično zakopa na mjestu dodira. Kora se može lagano zarezati kako bi se potaknulo stvaranje korijena. Vrh grane ostavlja se iznad tla i učvršćuje u uspravnom položaju.

Proces zakorjenjivanja povaljenice može trajati jednu ili više sezona. Važno je održavati vlagu i ne odvajati novu biljku prerano. Kada se razvije dovoljno korijena, mlada biljka može se pažljivo odvojiti od matične. Presađuje se s većom količinom zemlje kako bi se smanjio stres.

Njega nakon sadnje i razvoj mlade biljke

Prva godina nakon sadnje presudna je za stabilno ukorjenjivanje. Biljka tada treba redovito zalijevanje, ali ne smije stajati u vodi. Korijen još nije raširen, pa ne može samostalno dohvatiti vlagu iz šireg tla. Sušna razdoblja u prvoj sezoni posebno su opasna.

U prvoj godini ne treba pretjerivati s gnojidbom. Korijenski sustav mora se najprije prilagoditi novom mjestu. Zreli kompost i malč obično su sasvim dovoljni. Snažna mineralna gnojiva mogu potaknuti rast koji mladi korijen ne može dobro podržati.

Cvjetanje mladih sadnica može biti skromno ili neredovito. To ne znači da je biljka loše kvalitete. Zvjezdasta magnolija često najprije ulaže energiju u korijen i strukturu grma. Bogatija cvatnja dolazi kada se biljka smiri i ojača.

U prvim godinama treba izbjegavati svaku nepotrebnu rezidbu. Uklanjaju se samo suhi, polomljeni ili oštećeni dijelovi. Prirodni oblik razvija se postupno i najbolje ga je ne remetiti. Mirna njega, stabilna vlaga i zaštita tla daju najbolji početak.