Sadnja zelenocvjetnog ptičjeg mlijeka započinje izborom zdrave, tvrde i dobro sazrele lukovice bez mekanih udubljenja ili znakova plijesni. Kvaliteta sadnog materijala izravno utječe na brzinu ukorjenjivanja, snagu listova i buduću cvatnju. Lukovicu prije sadnje treba pažljivo pregledati, a suhe vanjske ovojnice mogu se ostaviti ako se ispod njih ne skriva oštećenje. Svaku sumnjivu lukovicu bolje je izdvojiti nego njome ugroziti ostale biljke u istoj posudi ili gredici.

Vrijeme sadnje ovisi o klimi i planiranom načinu uzgoja. U područjima s blagim zimama lukovice se mogu saditi tijekom jeseni, kada je tlo još dovoljno toplo za razvoj korijena. U hladnijim krajevima sigurnija je sadnja u posude koje se mogu skloniti od mraza. Sadnja pred početak aktivnog rasta također je moguća ako je lukovica pravilno čuvana.

Mjesto mora biti osunčano, zaštićeno od dugotrajnog zadržavanja vode i dovoljno prozračno. Na teškom tlu preporučuje se sadnja na povišeni dio gredice ili u sloj posebno pripremljenog propusnog supstrata. Udubljenja u kojima se skuplja kišnica treba izbjegavati. Čak i zdrava lukovica može brzo istrunuti ako se nalazi u hladnoj i natopljenoj zemlji.

Sadnja u posudu pruža veću kontrolu nad vlagom, temperaturom i zimskom zaštitom. Posuda treba biti dovoljno duboka da ispod lukovice ostane prostor za razvoj korijena. Prevelika posuda može zadržavati suvišnu vlagu ako je ispunjena finim i organski bogatim supstratom. Najbolji izbor je stabilna posuda s pouzdanim otvorima za otjecanje vode.

Priprema tla i pravilna dubina sadnje

Supstrat treba pripremiti tako da istodobno zadržava malu količinu korisne vlage i brzo odvodi višak vode. Dobra mješavina može sadržavati kvalitetnu vrtnu zemlju, zreli kompost i obilniji udio mineralnog materijala. Krupni pijesak, sitni šljunak, perlit ili plovućac smanjuju zbijanje. Svježi stajski gnoj ne smije doći u izravan dodir s lukovicom.

Dubina sadnje ovisi o veličini lukovice i strukturi tla. U pravilu se iznad vrha lukovice ostavlja sloj zemlje približno jednak jednoj do dvije njezine visine. Na teškom tlu sadi se nešto pliće, dok se u vrlo propusnom supstratu može postaviti malo dublje. Vrat lukovice ne smije ostati u udubljenju u kojem se skuplja voda.

Lukovica se postavlja uspravno, s korijenskom pločom okrenutom prema dolje i užim vrhom prema gore. Ako položaj nije potpuno jasan, može se položiti blago bočno jer će se novi izboj sam usmjeriti prema površini. Zemlju oko lukovice treba lagano pritisnuti kako ne bi ostali veliki zračni džepovi. Prejako sabijanje ipak smanjuje prozračnost i usporava ukorjenjivanje.

Nakon sadnje supstrat se umjereno navlaži kako bi se uspostavio kontakt između zemlje i korijenske ploče. Ne treba ga natopiti, osobito ako lukovica još nema aktivno korijenje. Sljedeće zalijevanje provodi se tek nakon djelomičnog prosušivanja površinskog sloja. U hladnim uvjetima razmak između zalijevanja mora biti dulji.

Razmak, sadnja u skupinama i uzgoj u posudama

Kod sadnje više lukovica treba ostaviti dovoljno prostora za razvoj postranih lukovica i cirkulaciju zraka. Razmak od nekoliko širina lukovice najčešće omogućuje skladan rast bez prevelike praznine. Pregusta sadnja može kratkoročno izgledati bogato, ali nakon nekoliko sezona stvara snažnu konkurenciju. Takve skupine ranije zahtijevaju vađenje i dijeljenje.

U ukrasnoj gredici biljka najbolje djeluje u manjim nepravilnim skupinama koje izgledaju prirodnije od strogo ravnih redova. Više cvjetnih stapki zajedno naglašava neobičnu boju i oblik cvatova. Niske biljke mogu prikriti bazu listova, ali ne smiju stvarati gustu i vlažnu sjenu. Kao susjede valja birati vrste sa sličnim zahtjevima prema propusnosti tla.

U posudi se lukovica može saditi samostalno ili u manjoj skupini. Između lukovica mora ostati dovoljno supstrata kako bi voda ravnomjerno prolazila i kako bi se smanjilo širenje truleži. Drenažni otvor treba prekriti propusnim komadićem mrežice, a ne nepropusnim materijalom. Debeli drenažni sloj ne može nadomjestiti loš supstrat ili nedostatak otvora.

Nakon sadnje posudu treba postaviti na svijetlo mjesto zaštićeno od dugotrajne kiše. Ako je sunce vrlo jako, tek posađenu biljku korisno je nekoliko dana postupno privikavati. Posuda se ne smije ostavljati u podlošku punom vode. Višak vode nakon svakog zalijevanja treba slobodno otjecati.

Razmnožavanje postranim lukovicama

Najjednostavniji i najpouzdaniji način razmnožavanja jest odvajanje postranih lukovica koje nastaju uz matičnu biljku. Taj postupak najbolje je provesti tijekom mirovanja, kada se nadzemni dijelovi potpuno osuše. Biljka se pažljivo izvadi iz zemlje, a korijen se oslobađa bez grubog povlačenja. Zdrave mlade lukovice najčešće se mogu odvojiti blagim zakretanjem.

Svaka odvojena lukovica treba imati čvrstu bazu i barem dio vlastitog korijena, ako je korijen još prisutan. Vrlo sitni primjerci mogu se uzgajati u zajedničkoj posudi dok ne dosegnu veću veličinu. Veće lukovice mogu se odmah saditi pojedinačno. Rezna ili odlomljena mjesta trebaju se kratko prosušiti prije sadnje u svježi supstrat.

Mlade lukovice obično ne cvatu odmah, nego najprije nekoliko sezona povećavaju svoju masu. Tijekom tog razdoblja posebno su važne zdrave lisne plohe i umjerena prihrana. Svako prerano uklanjanje listova usporava sazrijevanje. Strpljiv uzgoj daje snažnije biljke koje kasnije pouzdanije cvatu.

Alat i posude treba očistiti prije dijeljenja kako se eventualni uzročnici bolesti ne bi prenijeli na zdravo tkivo. Oštećene, mekane ili neugodno mirisne lukovice ne smiju se koristiti za razmnožavanje. Manje površinske ozljede mogu se odstraniti sterilnim nožem do zdravog tkiva. Nakon zahvata lukovicu treba ostaviti na suhom i prozračnom mjestu da se rana zatvori.

Uzgoj iz sjemena i njega mladih biljaka

Razmnožavanje sjemenom sporije je, ali korisno kada se želi dobiti veći broj biljaka ili očuvati genetska raznolikost. Sjeme se prikuplja iz potpuno zrelih i suhih tobolaca. Nezrelo sjeme često ima slabu klijavost i lako propada. Nakon prikupljanja treba ga očistiti od ostataka suhih ovojnica i čuvati na suhom.

Sjetva se provodi u lagan, sterilan i vrlo propustan supstrat. Sjeme se raspoređuje po površini i prekriva tankim slojem finog mineralnog materijala. Posuda se navlažuje nježnim raspršivanjem ili zalijevanjem odozdo. Jaki mlaz vode može sjeme skupiti na jednom mjestu ili ga preduboko zakopati.

Tijekom klijanja supstrat treba ostati blago vlažan, ali ne mokar. Posuda mora stajati na svijetlom mjestu bez naglih temperaturnih promjena. Klijanje može biti neujednačeno, pa posudu ne treba prerano odbaciti. Pojedine sjemenke mogu proklijati tek nakon duljeg razdoblja ili promjene sezonskih uvjeta.

Mlade biljke razvijaju sitne lukovice i osjetljiv korijenski sustav. U početku ih treba štititi od jakog podnevnog sunca, preobilne vlage i visokih koncentracija gnojiva. Presađuju se tek kada se mogu podići bez raspadanja korijenske bale. Do prve cvatnje obično je potrebno više godina pažljivog uzgoja.