Sadnja i razmnožavanje vatrenocrvenog javora

Sadnja vatrenocrvenog javora uspješna je kada se biljci od početka osigura dovoljno prostora, propusno tlo i stabilna vlaga. Iako je riječ o prilagodljivoj vrsti, prvi mjeseci nakon sadnje odlučuju o brzini ukorjenjivanja i budućoj otpornosti. Dobro posađena biljka kasnije zahtijeva manje korektivnih zahvata, bolje podnosi sušu i ravnomjernije razvija krošnju. Razmnožavanje je moguće sjemenom, reznicama i ponekad položenicama, ali svaka metoda traži strpljenje i pravilnu tehniku.

Odabir sadnice i pravog trenutka

Najbolje je odabrati sadnicu s dobro razvijenim korijenom, čvrstim izbojima i zdravom korom bez pukotina. Listovi, ako su prisutni, trebaju biti ujednačene boje i bez jakih pjega ili deformacija. Kod kontejnerskih sadnica treba provjeriti nije li korijen pretjerano kružio po rubu posude. Takve sadnice mogu se sporije ukorijeniti ako se korijen prije sadnje ne razrahli.

Najpovoljnije vrijeme sadnje je jesen ili rano proljeće. Jesenska sadnja omogućuje korijenu da se razvija dok je tlo još toplo, a nadzemni dio biljke miruje. Proljetna sadnja dobra je u hladnijim područjima, ali tada treba pažljivije pratiti vlagu tijekom prvog ljeta. Sadnju usred ljetnih vrućina treba izbjegavati jer biljka tada trpi dvostruki stres od presađivanja i visokih temperatura.

Sadnica treba biti prilagođena veličini vrta i namjeni nasada. Za soliternu biljku može se odabrati jači primjerak s jasno oblikovanom osnovom krošnje. Za živicu ili skupnu sadnju prikladnije su mlađe, elastičnije sadnice koje se lakše prilagođavaju oblikovanju. Veća sadnica ne znači uvijek brži uspjeh, osobito ako je korijen bio oštećen ili zbijen.

Prije sadnje korisno je biljku dobro zaliti u posudi ili namočiti korijenovu balu. Time se smanjuje početni šok i olakšava kontakt korijena s novim tlom. Ako se sadi biljka golog korijena, oštećene i preduge korjenčiće treba skratiti čistim škarama. Korijen ne smije ostati izložen vjetru i suncu jer se sitne žilice vrlo brzo isušuju.

Priprema sadne jame i pravilna sadnja

Sadna jama treba biti šira od korijenove bale, ali ne nužno pretjerano duboka. Preširoka jama u zbijenom tlu omogućuje lakši početni rast korijena u stranu. Dno ne smije biti tvrdo i zaglađeno, jer se tada voda može zadržavati ispod korijena. Ako je tlo teško, dno i bočne strane treba razrahliti vrtnim vilama.

Biljka se sadi na istu dubinu na kojoj je rasla u rasadniku ili posudi. Preduboka sadnja jedan je od najčešćih uzroka slabog rasta i problema s korom pri bazi. Gornja površina korijenove bale treba biti u ravnini s okolnim tlom ili tek malo iznad njega ako se očekuje slijeganje. Nakon zatrpavanja tlo treba lagano pritisnuti rukama, ali ne toliko jako da se potpuno zbije.

Mješavina za zatrpavanje treba biti sastavljena uglavnom od postojeće vrtne zemlje uz dodatak zrelog komposta. Ne preporučuje se puniti jamu isključivo kupovnim supstratom jer to može stvoriti nagli prijelaz između rahle jame i zbijenog okolnog tla. Korijen tada može ostati u ugodnoj zoni i slabije prodirati u okolinu. Ujednačena struktura tla potiče prirodnije i stabilnije ukorjenjivanje.

Nakon sadnje treba oblikovati plitki zaljevni rub oko biljke. Taj rub zadržava vodu u zoni korijena i olakšava temeljito prvo zalijevanje. Prvo zalijevanje treba biti obilno kako bi se tlo sleglo oko korijena i istisnuli zračni džepovi. Nakon toga se dodaje malč, ali se ostavlja slobodan prostor oko debla.

Razmnožavanje sjemenom

Razmnožavanje sjemenom prikladno je za dobivanje većeg broja biljaka, ali potomstvo može pokazivati određenu varijabilnost. Sjeme se skuplja kada dozrije i kada krilati plodovi počnu poprimati smećkastu boju. Treba birati zdrave matične biljke s dobrim oblikom, jakom jesenskom bojom i bez vidljivih bolesti. Kvaliteta matične biljke važna je jer utječe na potencijal mladih sadnica.

Sjeme javora često ima prirodnu dormantnost, pa mu treba razdoblje hladnoće i vlage. U praksi se može sijati u jesen na otvoreno ili provesti hladna stratifikacija u vlažnom supstratu. Supstrat mora biti vlažan, ali ne mokar, jer previše vode uzrokuje plijesan i propadanje sjemena. Hladno razdoblje pomaže da sjeme u proljeće ujednačenije proklija.

Sjetva se obavlja u rahli supstrat koji dobro propušta vodu. Sjeme se prekriva tankim slojem supstrata, dovoljno da bude zaštićeno, ali ne preduboko. Posude ili gredice treba držati zaštićene od isušivanja, ptica i glodavaca. Klijanje može biti neujednačeno, pa ne treba prerano odbaciti posude u kojima dio sjemena još nije niknuo.

Mlade biljke treba postupno privikavati na jače svjetlo i vanjske uvjete. Kada razviju dovoljno snažan korijen, mogu se pikirati u pojedinačne posude ili rasadničku gredicu. U prvim godinama važna je ravnomjerna vlaga i zaštita od korova. Sadnice dobivene iz sjemena mogu biti vrlo vitalne, ali im treba više vremena do konačne ukrasne vrijednosti.

Razmnožavanje reznicama i njega mladih biljaka

Reznice se uzimaju s mladih, zdravih izboja, najčešće u razdoblju kada su djelomično odrvenjele. Izboj treba biti dovoljno čvrst da ne uvene odmah, ali još dovoljno mlad da lakše stvara korijen. Donji listovi se uklanjaju, a preostali se mogu djelomično skratiti kako bi se smanjilo isparavanje. Rez treba napraviti čistim i oštrim alatom neposredno ispod nodija.

Za ukorjenjivanje se koristi lagan, sterilan i prozračan supstrat. Mješavina perlita, pijeska i tresetne ili kokosove komponente često daje dobre rezultate. Reznice trebaju visoku vlagu zraka, ali supstrat ne smije biti natopljen. Pokrov od prozirne plastike može pomoći, ali ga treba redovito provjetravati kako se ne bi razvile gljivične bolesti.

Ukorjenjivanje nije uvijek jednako uspješno, pa je korisno pripremiti više reznica nego što je konačno potrebno. Primjena sredstva za poticanje zakorjenjivanja može povećati uspjeh, osobito kod poluodrvenjelih reznica. Reznice se drže na svijetlom mjestu bez izravnog jakog sunca. Previsoka temperatura i zatvoren zrak brzo dovode do venuća i truljenja.

Mlade ukorijenjene biljke ne treba odmah saditi na stalno mjesto. Bolje ih je jednu do dvije sezone uzgajati u posudi ili zaštićenoj gredici. Tijekom tog razdoblja razvijaju snažniji korijen i otpornije izboje. Kada biljka pokaže stabilan rast, može se presaditi u vrt uz istu pažnju kao i kupljena sadnica.