Krvava kiselica lako se uklapa u vrtne gredice, posude i rubne nasade, ali dobar početak presudan je za njezin kasniji izgled. Sadnja u prikladno tlo i razmnožavanje u pravom trenutku daju snažne biljke s lijepo obojenim listovima. Budući da je riječ o trajnici skromnih zahtjeva, uspjeh najviše ovisi o vlazi, strukturi tla i pažljivom rukovanju korijenom. Kada se biljci osigura miran start, vrlo brzo razvija gustu rozetu i postaje pouzdan dio nasada.
Priprema mjesta za sadnju
Prije sadnje treba odabrati položaj koji nije izložen dugotrajnom ljetnom žarenju. Krvava kiselica najbolje se ukorjenjuje na mjestu s mnogo svjetla, ali uz zaštitu od najjačeg sunca. Tlo mora biti vlažno, rahlo i bogato organskom tvari. Ako se sadnja obavi u tvrdu i suhu zemlju, mlade biljke sporije napreduju.
Gredicu treba očistiti od korova, osobito od trajnih vrsta koje se obnavljaju iz korijena. Nakon toga tlo se rahli do dubine dovoljne za razvoj korijenova sustava. U površinski sloj dobro je umiješati zreli kompost jer on poboljšava vodni režim i opskrbu hranivima. Svježi stajski gnoj nije prikladan jer može biti prejak za mlade korijene.
Ako je tlo glinasto, treba poboljšati prozračnost i spriječiti zadržavanje vode oko korijena. Kompost, lisnjača i sitniji mineralni dodaci mogu pomoći da zemlja postane rahlija. Na pjeskovitom tlu veći je naglasak na povećanju sposobnosti zadržavanja vlage. Bez te pripreme biljke će se morati zalijevati mnogo češće.
Kod sadnje u posude treba izabrati dovoljno široku posudu, a ne samo duboku. Rozeta se širi pri površini, pa joj koristi prostor oko baze. Supstrat treba biti hranjiv i svjež, ali mora imati dobru drenažu. Posuda bez otvora za otjecanje vode nije prikladna jer korijen lako strada u ustajaloj vlazi.
Više članaka na ovu temu
Sadnja mladih biljaka
Mlade biljke sade se najuspješnije u proljeće ili ranu jesen. U tim razdobljima temperature su umjerenije, a tlo prirodno zadržava više vlage. Ljetna sadnja moguća je samo uz redovito zalijevanje i zasjenu nakon presađivanja. Zimska sadnja nije preporučljiva ako je tlo hladno, mokro ili smrznuto.
Prilikom sadnje važno je sačuvati korijenovu balu što cjelovitijom. Biljku treba posaditi na istu dubinu na kojoj je rasla u lončiću. Preduboka sadnja može zatrpati središte rozete i povećati opasnost od truljenja. Preplitka sadnja izlaže korijen isušivanju i smanjuje stabilnost biljke.
Razmak između biljaka ovisi o namjeni nasada. Za gust dekorativni rub može se saditi nešto bliže, ali svaka biljka ipak treba prostor za prozračnu rozetu. U povrtnim gredicama bolje je ostaviti veći razmak jer se listovi redovito beru. Pregusta sadnja stvara vlažnu mikroklimu i pogoduje bolestima.
Nakon sadnje tlo treba lagano pritisnuti oko korijena i temeljito zaliti. Prvo zalijevanje uklanja zračne džepove i pomaže kontaktu korijena s tlom. Sljedećih nekoliko tjedana treba paziti da se zemlja ne isuši. Kada se biljka ukorijeni, postaje otpornija, ali i dalje najbolje raste uz ravnomjernu vlagu.
Razmnožavanje dijeljenjem busena
Dijeljenje busena najpouzdaniji je način razmnožavanja krvave kiselice. Ovom metodom dobivaju se biljke koje zadržavaju osobine matične biljke. Najbolje vrijeme za dijeljenje je proljeće, prije jačeg porasta, ili rana jesen. Tada je stres manji, a uvjeti za novo ukorjenjivanje povoljniji.
Biljku treba pažljivo izvaditi iz tla s dovoljno zemlje oko korijena. Busen se zatim razdijeli rukom ili čistim nožem na nekoliko dijelova. Svaki dio mora imati zdrave korijene i barem nekoliko aktivnih pupova ili listova. Presitni dijelovi sporije se oporavljaju i osjetljiviji su na isušivanje.
Nakon dijeljenja oštećene i stare dijelove korijena treba ukloniti. Listove se može malo skratiti ako je nadzemni dio prevelik u odnosu na korijen. Time se smanjuje gubitak vode dok se biljka ponovno ne učvrsti. Sadnice treba odmah posaditi, jer izloženi korijen brzo gubi vlagu.
Novo posađene dijelove treba držati u ravnomjerno vlažnom tlu. Prvih dana korisna je lagana sjena, osobito ako je vrijeme sunčano. S prihranom ne treba žuriti dok se ne vidi novi rast. Kada biljka krene stvarati mlade listove, može se tretirati kao potpuno ukorijenjen primjerak.
Razmnožavanje sjemenom i njega mladica
Krvava kiselica može se razmnožavati i sjemenom, ali rezultat može biti neujednačeniji. Sjetva je prikladna kada treba dobiti veći broj biljaka za rubove ili proizvodne gredice. Sjeme se sije plitko jer mladim biljkama treba svjetlo i lagan pristup površini. Supstrat mora biti stalno vlažan, ali ne natopljen.
Sjetva u zaštićenom prostoru omogućuje bolju kontrolu temperature i vlage. Plitke posude ili kontejneri s finim supstratom olakšavaju nicanje. Nakon sjetve površinu treba nježno pritisnuti i ovlažiti raspršivačem. Grubo zalijevanje može pomaknuti sjeme i stvoriti neujednačeno nicanje.
Mlade biljke treba prorijediti kada razviju nekoliko pravih listova. Presađivanje je najlakše dok su još male, ali dovoljno snažne za rukovanje. Korijen ne treba lomiti niti ostavljati dugo na zraku. Nakon pikiranja biljke treba držati u svijetlom, ali zaštićenom prostoru.
Sadnice iz sjemena presađuju se na stalno mjesto kada se dobro ukorijene. Prije presađivanja na otvoreno korisno ih je postupno priviknuti na vanjske uvjete. Nagli prijelaz iz zaštićenog prostora na sunce i vjetar može izazvati zastoj u rastu. Uz strpljivu njegu mlade biljke brzo razvijaju karakterističnu lisnu rozetu.
