Sadnja i razmnožavanje japanskog drijena u vrtu

Japanski drijen se najuspješnije prima kada se sadnja planira pažljivo, uz poštovanje njegovih potreba za propusnim tlom, stabilnom vlagom i zaštićenim položajem. Ova vrsta ne voli žurbu ni grube zahvate, pa dobar početak često odlučuje o kasnijem rastu. Kvalitetna sadnica, pravilno pripremljena jama i pažljivo zalijevanje nakon sadnje važniji su od naknadnog popravljanja pogrešaka. Razmnožavanje je moguće na više načina, ali za pouzdane vrtne rezultate najčešće se koriste cijepljene ili profesionalno uzgojene sadnice.

Odabir sadnice i vremena sadnje

Najbolje je birati zdrave sadnice s dobro razvijenom korijenovom balom i jasno vidljivim mladim izbojima. Listovi trebaju biti čvrsti, ravnomjerno obojeni i bez većih pjega ili osušenih rubova. Deblo ne smije imati pukotine, rane ni tragove mehaničkih oštećenja. Kvalitetna sadnica brže se prilagođava novom mjestu i lakše podnosi početni stres.

Sadnice u kontejneru mogu se saditi tijekom većeg dijela godine, ali proljeće i rana jesen najpovoljniji su termini. Proljetna sadnja daje biljci cijelu vegetacijsku sezonu za ukorjenjivanje prije zime. Jesenska sadnja koristi toplinu tla i prirodnu vlagu, ali treba je obaviti dovoljno rano prije jačih mrazeva. Sadnju tijekom ljetnih vrućina bolje je izbjegavati, osim ako se može osigurati redovita njega.

Prije sadnje treba provjeriti nije li korijenje u kontejneru kružno zbijeno. Ako jest, vanjski sloj bale treba blago razrahliti kako bi korijenje krenulo prema okolnom tlu. Previše grubo kidanje korijena nije dobro, ali lagano otvaranje rubova pomaže ukorjenjivanju. Biljka se ne smije saditi dublje nego što je rasla u posudi.

Kod odabira sorte treba razmotriti konačnu visinu, širinu krošnje, boju pricvjetnih listova i jesensku obojenost. Neki kultivari rastu kompaktnije i pogodniji su za manje vrtove. Drugi razvijaju širu krošnju i traže više prostora za prirodan oblik. Pravi izbor smanjuje potrebu za kasnijim korektivnim rezovima.

Priprema mjesta i tehnika sadnje

Sadna jama treba biti široka, ali ne pretjerano duboka. Širina je važna jer se mlado korijenje najprije širi bočno kroz rahlu zonu tla. Dno jame treba prorahliti ako je zbijeno, ali ne treba stvarati duboku rupu u kojoj će se skupljati voda. Gornji sloj zemlje može se pomiješati sa zrelim kompostom kako bi se poboljšala struktura.

Biljku treba postaviti tako da površina korijenove bale bude u ravnini s okolnim tlom. Preduboka sadnja čest je uzrok slabog rasta, jer vrat korijena ostaje u vlažnoj i slabo prozračenoj zoni. Nakon postavljanja biljke zemlja se vraća postupno i lagano pritišće rukama. Cilj je ukloniti velike zračne džepove, ali ne zbiti tlo previše.

Nakon sadnje potrebno je obilno zaliti cijelu zonu oko korijena. Prvo zalijevanje pomaže zemlji da se slegne uz korijenovu balu i uspostavi dobar kontakt. Ako se tlo nakon zalijevanja spusti, može se dodati još malo zemlje. Ne treba stvarati visoki humak uz deblo, jer to može zadržavati vlagu na pogrešnom mjestu.

Malčiranje nakon sadnje vrlo je korisno. Sloj organskog malča debljine nekoliko centimetara čuva vlagu, smanjuje rast korova i štiti površinsko korijenje. Malč treba biti odmaknut od debla kako ne bi poticao truljenje kore. U prvoj godini važno je redovito provjeravati vlagu ispod malča, jer površina može izgledati vlažno dok je dublji sloj suh.

Razmnožavanje reznicama i položenicama

Razmnožavanje japanskog drijena reznicama moguće je, ali zahtijeva strpljenje i kontrolirane uvjete. Najčešće se koriste poludrvenaste reznice uzete tijekom ljeta, kada izboj nije sasvim mekan ni potpuno odrvenio. Reznice trebaju imati nekoliko nodija, zdrave listove i svježe rezan donji dio. Donje listove treba ukloniti, a gornje po potrebi skratiti kako bi se smanjilo isparavanje.

Supstrat za ukorjenjivanje mora biti sterilan, prozračan i stalno umjereno vlažan. Mješavina perlita, pijeska i tresetnog ili kokosovog vlakna može dati dobre rezultate. Previše mokar supstrat brzo dovodi do truljenja, osobito ako nema dovoljno zraka. Visoka vlaga zraka oko reznica korisna je, ali prostor mora biti povremeno prozračen.

Hormonski pripravak za ukorjenjivanje može povećati uspjeh, osobito kod težih ukrasnih vrsta. Reznice treba držati na svijetlom mjestu bez izravnog jakog sunca. Ukorjenjivanje može trajati dulje, a uspjeh nije uvijek ujednačen. Zato se u profesionalnoj proizvodnji često koriste precizniji uvjeti magljenja i grijanja supstrata.

Položenice su sporija, ali vrtlarima razumljiva metoda kod grmolikih primjeraka s niskim savitljivim granama. Odabrana grana lagano se zareže na donjoj strani, položi u plitki kanal i učvrsti u dodiru s tlom. Dio vrha mora ostati iznad površine kako bi nastavio rasti. Ukorjenjivanje može potrajati jednu ili više sezona, pa odvajanje treba obaviti tek kada se razvije dovoljno korijenja.

Sjetva, cijepljenje i njega mladih biljaka

Sjetva sjemena japanskog drijena moguća je, ali potomci često nisu jednaki matičnoj biljci. Sjeme ima prirodnu dormanciju i obično traži razdoblje stratifikacije kako bi proklijalo. Plodove treba očistiti od mesnatog dijela jer ostaci mogu potaknuti plijesan. Klijanje može biti sporo i neujednačeno, pa ova metoda više odgovara strpljivim uzgajivačima nego brzom uređenju vrta.

Cijepljenje je najpouzdaniji način očuvanja sortnih osobina. Mnogi ukrasni kultivari razmnožavaju se upravo tako, jer se time zadržavaju boja, oblik i habitus matične biljke. Taj postupak zahtijeva znanje, dobar podložni materijal i preciznu tehniku spajanja. Za većinu vrtlara praktičnije je kupiti provjerenu cijepljenu sadnicu iz kvalitetnog rasadnika.

Mlade biljke nakon razmnožavanja trebaju zaštićen prostor i postupno privikavanje na vanjske uvjete. Naglo izlaganje suncu, vjetru ili suši može brzo zaustaviti rast. Supstrat treba održavati vlažnim, ali nikada stalno mokrim. Slabija, ali redovita njega u ovoj fazi daje bolje rezultate od povremenih jakih zahvata.

Prvih nekoliko godina najvažnije je razviti zdrav korijenov sustav. Mlade biljke ne treba forsirati jakom prihranom niti prečestim presađivanjem. Svako premještanje treba obaviti pažljivo, uz očuvanje što većeg dijela korijenove bale. Kada se japanski drijen dobro ukorijeni, postupno počinje pokazivati stabilniji rast i sve izraženiju ukrasnu vrijednost.