Sadnja crvenosmeđeg trilija zahtijeva više pažnje nego sadnja većine uobičajenih trajnica jer njegov rizom slabo podnosi isušivanje i grubo rukovanje. Najbolji početak osigurava se izborom mirnog, sjenovitog položaja s rahlim i humusnim tlom. Biljku treba posaditi čim se nabavi, osobito ako je rizom izvađen iz zemlje i nema aktivno lišće. Pravilno posađen trilij ukorjenjuje se postupno, a puna cvatnja često dolazi tek nakon nekoliko sezona.

Razmnožavanje je moguće dijeljenjem razvijenog rizoma ili uzgojem iz sjemena. Dijeljenje daje brži rezultat, ali se provodi rijetko jer svako uznemiravanje može privremeno oslabiti matičnu biljku. Sjetva je sporija i zahtijeva mnogo strpljenja, no omogućuje dobivanje većeg broja biljaka. Obje metode uspijevaju samo ako se spriječi isušivanje osjetljivog biljnog materijala.

Mjesto sadnje treba unaprijed očistiti od višegodišnjih korova i korijenja agresivnih biljaka. Kasnije duboko uklanjanje korova moglo bi oštetiti rizom trilija, pa je kvalitetna priprema tla posebno važna. Organska tvar mora biti dobro razgrađena kako ne bi zagrijavala tlo ili uzrokovala neravnotežu hranjivih tvari. Svježi stajski gnoj nije prikladan za neposredan kontakt s rizomom.

Prilikom planiranja treba računati na spor, ali dugoročan razvoj biljke. Trilij nije potrebno premještati radi sezonskog uređivanja gredice, pa mu treba dodijeliti trajno mjesto. Dobro se uklapa u prirodne šumske nasade, ispod listopadnih grmova i uz druge neagresivne proljetnice. Dovoljno prostora i stabilna sjena pomažu mu da tijekom godina oblikuje zdravu skupinu.

Odabir vremena i priprema mjesta

Najpovoljnije vrijeme za sadnju rizoma obično je rana jesen, kada se tlo ohladi, ali još nije smrznuto. Tada biljka može započeti stvaranje korijena prije dubokog zimskog mirovanja. Sadnja je moguća i u rano proljeće, osobito kod biljaka uzgojenih u posudama. U oba slučaja presudno je da tlo nije natopljeno vodom niti tvrdo i suho.

Biljke u posudama mogu se saditi dok su u aktivnom rastu ako se korijenova gruda očuva cijelom. Prije vađenja posudu treba dobro zaliti kako se supstrat ne bi raspao oko korijena. Biljka se prenosi u pripremljenu jamu na istoj dubini na kojoj je rasla. Preduboka ili preplitka sadnja može usporiti prilagodbu i oslabiti buduće izboje.

Tlo se priprema u širem području, a ne samo u uskoj jami veličine rizoma. Rahla zona omogućuje korijenju da se širi bez naglog susreta sa zbijenim rubovima. U postojeću zemlju može se umiješati lisni kompost i manja količina zrelog vrtnog komposta. Struktura nakon pripreme treba biti mrvičasta, prozračna i sposobna zadržati vlagu bez stvaranja blata.

Razmak između biljaka prilagođava se njihovoj očekivanoj veličini i načinu oblikovanja nasada. U prirodnom rasporedu dobro izgleda nekoliko primjeraka posađenih u nepravilnu skupinu, ali ne preblizu jedan drugome. Zbijena sadnja povećava konkurenciju za vodu i smanjuje strujanje zraka među listovima. Slobodan prostor s vremenom će se postupno ispuniti kako se rizomi budu širili.

Pravilan postupak sadnje rizoma

Goli rizom mora biti čvrst, mesnat i bez mekanih, tamnih ili neugodnim mirisom zahvaćenih dijelova. Sitni pupovi i korjenčići ne smiju se lomiti niti ostavljati dugo izloženi zraku. Ako je površina blago suha, rizom se može kratko navlažiti, ali ga nije dobro satima držati potopljenog. Predugo namakanje smanjuje dostupnost kisika i može potaknuti oštećenja tkiva.

Jama treba biti dovoljno široka da se korijenje rasporedi prirodno, bez savijanja prema gore. Rizom se polaže vodoravno ili u položaju u kojem su pupovi usmjereni prema površini. Prekriva se umjerenim slojem rahlog tla, bez snažnog pritiskanja stopalom. Tlo se lagano učvrsti rukama kako bi se uklonili veliki zračni džepovi.

Nakon sadnje područje se temeljito zalijeva kako bi se zemlja povezala s korijenjem. Voda treba otjecati bez dugotrajnog zadržavanja na površini. Ako se tlo nakon zalijevanja znatno slegne, dodaje se još malo rahle zemlje. Pupovi ipak ne smiju završiti preduboko jer im je tada potrebno više energije za izlazak na površinu.

Površina se prekriva tankim slojem usitnjenog lišća ili lisnog komposta. Malč usporava gubitak vlage, štiti rizom od temperaturnih oscilacija i potiče aktivnost organizama u tlu. Debeli neprozračni sloj mokrog materijala treba izbjegavati jer može uzrokovati truljenje. Mjesto je korisno označiti diskretnom oznakom kako se tijekom mirovanja ne bi slučajno prekopalo.

Razmnožavanje dijeljenjem rizoma

Dijeljenje se provodi samo na dobro razvijenim biljkama koje imaju više snažnih izboja. Mlade ili oslabljene biljke treba ostaviti netaknute dok ne stvore dovoljno velik rizom. Najprikladnije je razdoblje nakon prirodnog odumiranja nadzemnog dijela ili neposredno prije početka novog rasta. Rad treba izvesti bez odgađanja kako izvađeni dijelovi ne bi izgubili vlagu.

Rizom se iskapa širokim zahvatom, s dovoljnom udaljenošću od vidljivog središta biljke. Lopatu treba usmjeravati okomito kako se podzemni dio ne bi presjekao nasumično. Nakon podizanja zemlja se pažljivo uklanja rukama, a ne snažnim ispiranjem ili struganjem. Tako se bolje vide prirodne točke grananja i zdravi pupovi.

Svaki odvojeni dio mora imati barem jedan dobro razvijen pup i dovoljan dio zdravog rizoma s korijenjem. Rez se izvodi čistim, oštrim nožem kako bi rana bila glatka i što manja. Mekano, potamnjelo ili oštećeno tkivo uklanja se do zdravog presjeka. Odvojene dijelove treba odmah posaditi na pripremljeno mjesto.

Nakon dijeljenja biljke se zalijevaju i nekoliko sezona pomnije prate. U prvoj godini mogu razviti manji izboj ili uopće ne procvjetati, što je normalna posljedica presađivanja. Tlo treba održavati ravnomjerno vlažnim, ali bez pretjeranog natapanja. Snažnu prihranu treba izbjegavati dok se korijenov sustav ponovno ne uspostavi.

Razmnožavanje sjemenom i njega mladih biljaka

Sjeme se skuplja kada plod sazrije i počne omekšavati, ali prije nego što se potpuno raspadne ili ga odnesu životinje. Najbolje klija kada se posije svježe jer se tijekom suhog skladištenja sposobnost klijanja može smanjiti. Mesnati ostaci ploda pažljivo se uklanjaju kako ne bi poticali razvoj plijesni. Sjeme se ne smije ostaviti da se potpuno osuši.

Sjetva se obavlja u posude s rahlim, humusnim i dobro dreniranim supstratom ili izravno u zaštićenu gredicu. Sjeme se polaže plitko i prekriva tankim slojem supstrata i usitnjenog lišća. Posude trebaju biti izložene prirodnim promjenama hladnog i toplog razdoblja. Stalno držanje u toploj prostoriji obično ne odgovara složenom ciklusu klijanja ove vrste.

Klijanje može biti sporo i neravnomjerno jer se podzemni i nadzemni razvoj često odvijaju u različitim fazama. Ponekad je potrebno proći više sezonskih ciklusa prije nego što se pojavi prvi vidljivi list. Posude zato ne treba prerano odbaciti niti prekopavati radi provjere. Vlažnost se održava umjerenom, uz zaštitu od isušivanja i dugotrajnog zadržavanja vode.

Mlade biljke rastu vrlo sporo i nekoliko godina razvijaju samo malen list. Cvatnja iz sjemena može se čekati mnogo godina, ovisno o uvjetima i snazi pojedine biljke. Presađivanje se odgađa dok se ne razvije dovoljno čvrst rizom i više korijena. Strpljiva njega bez čestog uznemiravanja daje znatno bolje rezultate od pokušaja ubrzavanja rasta jakim gnojivima.