Rezidba i orezivanje patuljastog badema

Rezidba je jedan od najvažnijih vrtlarskih zahvata u njezi patuljastog badema, postupak koji izravno utječe na njegovu ljepotu, zdravlje i obilje cvatnje. Mnogi vrtlari početnici zaziru od škara, bojeći se da će oštetiti biljku, no kod ovog grma rezidba je nužna i izuzetno korisna. Pravilnim i pravovremenim orezivanjem potiče se rast novih, mladih izboja na kojima će se formirati cvjetovi sljedeće godine, održava se kompaktna i gusta forma grma te se sprječava njegovo starenje i ogoljavanje. To je umjetnost oblikovanja koja biljci pomaže da svake godine iznova zablista u punom sjaju.

Osnovno pravilo koje treba zapamtiti jest da patuljasti badem cvjeta na prošlogodišnjim izbojima. To znači da se cvjetni pupovi za proljetnu cvatnju formiraju na granama koje su izrasle tijekom prethodnog ljeta. Upravo zbog toga, ključno je vrijeme rezidbe. Nikada se ne smije orezivati u kasnu jesen, zimu ili rano proljeće prije cvatnje, jer bi se time odrezali svi cvjetni pupovi i biljka te godine ne bi cvala. Pravo i jedino ispravno vrijeme za glavnu rezidbu je neposredno nakon završetka cvatnje, obično u svibnju.

Ciljevi rezidbe su višestruki. Prvi i najočitiji je estetski – održavanje željenog oblika i veličine grma. Bez rezidbe, patuljasti badem s vremenom postaje neuredan, s isprepletenim i izduženim granama. Drugi, jednako važan cilj, je pomlađivanje grma. Rezidbom se potiče rast novih, snažnih izboja iz baze ili starijih grana. Ovi mladi izboji su vitalniji i nosit će najviše cvjetova u sljedećoj sezoni. Time se osigurava kontinuirana produkcija cvjetova i dugovječnost grma.

Treći cilj je sanitarni. Prilikom rezidbe uklanjaju se sve suhe, slomljene, bolesne ili oštećene grane. Time se smanjuje mogućnost širenja bolesti i napada štetnika. Također, prorjeđivanjem krošnje omogućuje se bolja cirkulacija zraka i prodiranje sunčeve svjetlosti u unutrašnjost grma. To stvara nepovoljne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti i doprinosi općem zdravlju biljke. Dobro obavljena rezidba je, dakle, investicija u budućnost tvog grma.

Kada i kako orezivati

Idealno vrijeme za rezidbu patuljastog badema je odmah nakon što cvatnja završi i cvjetovi počnu venuti i otpadati. U našim krajevima to je najčešće tijekom svibnja. Obavljanjem rezidbe u ovom periodu, biljci se daje dovoljno vremena tijekom ljeta da razvije nove izboje na kojima će se formirati cvjetni pupovi za sljedeće proljeće. Ako se s rezidbom predugo čeka i obavi se kasnije tijekom ljeta, novi izboji možda neće stići dovoljno sazrijeti i formirati pupove prije dolaska jeseni.

Osnovna tehnika je skraćivanje svih grana koje su cvale. Svaku takvu granu treba odrezati za otprilike polovicu do dvije trećine njezine duljine. Rez se radi neposredno iznad zdravog lista ili pupa koji je okrenut prema vanjskoj strani grma. Rezanje iznad vanjskog pupa potaknut će rast nove grančice prema van, čime se otvara središte grma i sprječava zagušenost. Uvijek koristi oštar i čist alat – škare za živicu ili voćarske škare – kako bi rez bio gladak i kako bi se spriječilo gnječenje tkiva i prijenos bolesti.

Osim skraćivanja ocvalih grana, ovo je prilika i za prorjeđivanje krošnje. Ukloni sve grane koje su preslabe, tanke, koje rastu prema unutrašnjosti grma ili se križaju s drugim granama. Cilj je stvoriti prozračnu, ali i dalje gustu krošnju. Također, u potpunosti do baze odreži sve grane koje su suhe, oštećene ili pokazuju znakove bolesti. Ne boj se biti odlučan – patuljasti badem jako dobro podnosi rezidbu i bujno će reagirati na nju.

Nakon obavljene rezidbe, preporučljivo je prihraniti i dobro zaliti grm. To će mu dati potreban poticaj i energiju za brz oporavak i rast novih, snažnih izboja. Uravnoteženo gnojivo potaknut će razvoj zdravog lišća i pripremiti biljku za formiranje cvjetnih pupova. Redovita godišnja rezidba nakon cvatnje ključ je održavanja patuljastog badema lijepim i zdravim iz godine u godinu.

Formativna i pomlađujuća rezidba

Formativna rezidba se provodi na mladim biljkama tijekom prvih nekoliko godina nakon sadnje, s ciljem uspostavljanja snažne i dobro razgranate osnovne strukture. U prvoj godini nakon sadnje, rezidba je obično minimalna i svodi se na uklanjanje oštećenih grana. U drugoj i trećoj godini, nakon cvatnje, skraćuju se glavni izboji kako bi se potaknulo grananje i stvaranje gušće krošnje. Cilj je dobiti grm s nekoliko snažnih, dobro raspoređenih glavnih grana koje čine “kostur” biljke.

S vremenom, čak i uz redovitu rezidbu, grm može postati pregust, a donji dijelovi mogu ogoljeti. Tada je vrijeme za pomlađujuću rezidbu. Ovo je drastičniji zahvat koji se provodi kako bi se potaknuo rast potpuno novih izboja iz baze grma. Pomlađujuća rezidba se može obaviti na dva načina. Prvi je postepeni, gdje se tijekom tri godine svake godine nakon cvatnje ukloni otprilike jedna trećina najstarijih i najdebljih grana, režući ih do samog tla. Na taj način se grm postepeno obnavlja bez da se u potpunosti izgubi njegova forma.

Drugi, radikalniji način je potpuno skraćivanje cijelog grma na visinu od 20-30 cm od tla. Ovaj zahvat se također radi isključivo nakon cvatnje. Iako izgleda drastično, patuljasti badem ima veliku sposobnost regeneracije i iz panja će potjerati mnoštvo novih, mladih izboja. Tijekom ljeta, od tih novih izboja odabere se nekoliko najsnažnijih i najbolje raspoređenih koji će formirati novi grm, a ostali se uklone. Iako će biljka vjerojatno preskočiti jednu sezonu cvatnje, rezultat će biti potpuno obnovljen, bujan i vitalan grm.

Pomlađujuća rezidba nije nešto što se radi svake godine, već po potrebi, svakih pet do deset godina, ili kada primijetiš da je grm postao slab, rijedak i da slabije cvjeta unatoč redovitoj njezi. To je učinkovit način da se starom i zapuštenom grmu udahne novi život. Ne treba se bojati ovog zahvata jer je sposobnost regeneracije patuljastog badema zaista impresivna.

Sanitarna rezidba i alat

Sanitarna rezidba je uklanjanje svih bolesnih, oštećenih, slomljenih i suhih grana. Ovaj tip rezidbe može se provoditi u bilo koje doba godine, čim se uoči problem. Ne treba čekati idealno vrijeme za rezidbu ako vidiš granu zaraženu monilijom ili slomljenu vjetrom. Trenutno uklanjanje takvih grana sprječava širenje bolesti i daljnje oštećivanje biljke. Kod rezanja grana zaraženih bolestima, poput monilije, važno je rezati duboko u zdravo tkivo, barem 20-30 cm ispod vidljivog zaraženog dijela, kako bi bio siguran da si uklonio cijeli patogen.

Sav odrezani bolesni materijal mora se odmah i sigurno ukloniti iz vrta. Nikada ga nemoj ostavljati na tlu ispod grma ili stavljati u kompost, jer bi se time samo omogućilo širenje spora i ponovna zaraza. Najsigurnije je zaražene grane spaliti ili zapakirati u vreću i baciti u smeće. Ova mjera je od presudne važnosti u kontroli bolesti.

Kvaliteta alata igra veliku ulogu u uspjehu rezidbe. Uvijek koristi oštre i kvalitetne voćarske škare. Oštar alat radi čiste, glatke rezove koji brzo zacjeljuju. Tup alat gnječi i kida tkivo, stvarajući rane koje su podložnije infekcijama. Za tanje grane dovoljne su obične voćarske škare, dok će za deblje, starije grane možda biti potrebne škare s dvije ručke (tzv. “dvoručnice”) ili čak mala pila.

Čistoća alata je jednako važna kao i oštrina. Prije i poslije rezidbe, a posebno nakon rezanja bolesne grane, alat treba dezinficirati. To se može učiniti alkoholom, denaturiranim špiritom ili nekim komercijalnim dezinficijensom. Dezinfekcijom se sprječava prijenos patogena s bolesnih na zdrave dijelove biljke, ili s jedne biljke na drugu. To je jednostavan, ali iznimno važan korak u održavanju zdravlja cijelog vrta.

📷  Le.Loup.Gris, CC BY-SA 3.0, via Wikimedia Commons