Carska kruna je izdržljiva lukovičasta biljka koja u odgovarajućim uslovima može prezimiti direktno u zemljištu bez posebnog vađenja. Mnogo veći problem od samog mraza predstavlja kombinacija hladnoće i dugotrajno natopljenog zemljišta, jer takvi uslovi pogoduju propadanju lukovice. Pravilna dubina sadnje i dobra drenaža zato su najvažnije mere zimske zaštite. Dodatno pokrivanje potrebno je samo u specifičnim klimatskim uslovima ili kod biljaka posađenih u posudama.

Priprema biljke za zimu

Proces pripreme za zimu zapravo počinje još nakon prolećnog cvetanja. Listovi moraju ostati na biljci dok prirodno ne požute jer u tom periodu lukovica obnavlja svoje energetske rezerve. Slaba lukovica teže podnosi nepovoljne zimske uslove i sledećeg proleća razvija skromniji izdanak. Zato prerano sečenje nadzemnih delova može indirektno smanjiti zimsku otpornost.

Nakon potpunog sušenja stabljike možeš ukloniti njene ostatke. Rez treba napraviti čistim alatom, bez povlačenja i čupanja koje može oštetiti vrh lukovice. Površinu gredice zatim očisti od zaraženih biljnih ostataka i višegodišnjih korova. Zdravi uslovi tokom jeseni smanjuju mogućnost da patogeni prezime neposredno pored lukovice.

Pre početka dužih jesenjih kiša proveri odvodnjavanje gredice. Ako se voda zadržava na površini satima nakon padavina, postoji realan rizik da je dublji sloj zemlje previše zasićen. U takvim slučajevima odvodne kanale i strukturu gredice treba poboljšati pre zime. Kasnije intervencije tokom smrznutog ili potpuno natopljenog perioda mnogo su komplikovanije.

Jesenska prihrana velikim dozama azota nije potrebna. Lukovica u periodu mirovanja ne koristi hraniva na isti način kao aktivna biljka. Previše dostupnog azota može nepovoljno uticati na sazrevanje tkiva i mikrobiološke procese u zemljištu. Ako je potrebno poboljšati zemljište, bolje je površinski dodati malu količinu zrelog komposta bez kontakta sa lukovicom.

Zaštita od mraza u zemljištu

Dobro ukorenjene lukovice podnose uobičajene zimske minuse u velikom delu umerene klimatske zone. Dubina sadnje dodatno ih štiti od brzih temperaturnih promena na površini. Problem može nastati kod preplitko posađenih lukovica, naročito kada nema snežnog pokrivača. Zato pravilna sadnja predstavlja najbolju dugoročnu zaštitu.

Tanak sloj suvog malča može biti koristan u krajevima sa veoma hladnim zimama i čestim oscilacijama temperature. Materijal treba da bude rastresit i propustan kako ne bi stvarao neprekidno vlažnu zonu. Predebeo sloj mokrog lišća može učiniti više štete nego koristi. Cilj malčiranja je stabilizacija temperature, a ne izolovanje zemljišta od vazduha.

U proleće zaštitni sloj treba postepeno razgrnuti čim se vreme stabilizuje. Mladi izdanci carske krune rano se pojavljuju i ne treba da rastu kroz zbijenu masu mokrog organskog materijala. Ako se najavljuje jak kasni mraz, izdanke možeš privremeno zaštititi laganom hortikulturnom tkaninom. Pokrivač se uklanja tokom dana kako bi biljke dobile dovoljno svetlosti.

Na položajima sa jakim zimskim vetrovima zemljište se može brže hladiti i isušivati. Tamo zaštita od vetra ponekad ima veći efekat od dodavanja velike količine malča. Niska ograda, susedno žbunje ili položaj uz zaštićenu stranu gredice mogu ublažiti ekstremne uslove. Ipak, mesto ne sme postati zatvoreno i vlažno jer je dobra cirkulacija vazduha i dalje važna.

Prezimljavanje u saksijama

Carska kruna može se gajiti u velikim i dubokim posudama, ali su lukovice tada izloženije mrazu nego u otvorenom zemljištu. Zid posude pruža mnogo manje izolacije od debelog sloja baštenske zemlje. Temperatura korenove zone zato se brže menja i može pasti znatno niže. Što je posuda manja, rizik je veći.

Za prezimljavanje je najbolje koristiti posudu otpornu na mraz sa velikim drenažnim otvorima. Saksiju možeš postaviti na drvene ili keramičke podmetače kako bi voda nesmetano oticala. Ne treba ostavljati posudu u tacni punoj vode tokom zime. Kombinacija mraza i zasićenog supstrata veoma je opasna za lukovicu.

U hladnijim područjima posuda se može premestiti na zaštićeno, hladno ali nezagrevano mesto. Garaža, hladan plastenik ili natkriveni prostor mogu biti prikladni ako temperatura ne ostaje visoka. Biljci je potreban hladan period mirovanja, pa je ne treba unositi u toplu dnevnu sobu. Supstrat tokom mirovanja održavaj gotovo suvim, ali ne potpuno isušenim mesecima.

Druga mogućnost je izolovanje spoljne strane posude odgovarajućim materijalom i postavljanje uz zaštićen zid. Gornja površina može se pokriti tankim slojem suvog malča. I dalje mora postojati dobra drenaža, a materijal ne treba zadržavati kišnicu. U proleće izolaciju ukloni pre nego što se mladi izdanci snažno razviju.

Prolećno buđenje nakon zime

Carska kruna počinje sa rastom veoma rano, ponekad dok su noći još hladne. Prvi izdanci mogu izgledati čvrsto, ali nagla promena iz toplog perioda u jak mraz može izazvati oštećenja. Blago povijeni ili promenjeni vrhovi nakon hladne noći ne znače nužno da je cela biljka izgubljena. Ako je lukovica zdrava, rast se često nastavlja.

Zalivanje u rano proleće treba prilagoditi prirodnim padavinama. Zemljište je nakon zime često dovoljno vlažno, pa automatsko dodatno zalivanje nije potrebno. Pre nego što dodaš vodu, proveri stanje nekoliko centimetara ispod površine. Previše vode u hladnom zemljištu može biti opasnije od kratkog perioda umerene suvoće.

Kada izdanci dostignu nekoliko centimetara, može se izvršiti prva blaga prihrana. Hraniva tada podržavaju razvoj lisne mase i buduće cvetne stabljike. Đubrivo ne stavljaj neposredno uz izdanak, već ga ravnomerno rasporedi po okolnom zemljištu. Ako je zemlja već veoma plodna, dodatna prihrana treba da bude minimalna.

Prolećni pregled je pravi trenutak za procenu uspešnosti prezimljavanja. Biljke koje ne niču ne treba odmah iskopavati čim se pojave prvi izdanci kod susednih primeraka, jer brzina razvoja može varirati. Ako se rast dugo ne pojavi, pažljivo proveri stanje lukovice. Mekano i trulo tkivo ukazuje na problem sa vlagom, dok čvrsta lukovica može jednostavno kasniti sa početkom vegetacije.