Sadnja žalosne japanske sofore traži pažljivo planiranje, jer se radi o ukrasnom stablu čija se vrednost razvija tokom mnogo godina. Njena viseća krošnja ne trpi skučene položaje, a kalemljena forma zahteva posebno poštovanje mesta kalemljenja i stabilnosti mladog debla. Kada se posadi na dobrom mestu i u pravilno pripremljeno zemljište, biljka se ukorenjuje sigurnije i kasnije zahteva manje intervencija. Razmnožavanje je složenije nego kod običnih vrtnih biljaka, jer se željena žalosna forma pouzdano dobija uglavnom kalemljenjem.

Planiranje sadnje i izbor sadnice

Kvalitetna sadnica je osnova uspešnog gajenja žalosne japanske sofore. Pri kupovini treba birati biljku sa zdravim deblom, jasno vidljivim i dobro sraslim mestom kalemljenja, kao i ravnomerno raspoređenim mladim granama. Kora treba da bude neoštećena, bez pukotina, tamnih udubljenja i tragova truljenja. Sadnica koja već u rasadniku izgleda slabo često se teško oporavlja posle sadnje.

Posebnu pažnju treba obratiti na korenov sistem. Kod sadnica u kontejneru koren ne sme biti potpuno zbijen u gustu spiralu, jer takav koren kasnije sporo ulazi u okolno tlo. Ako se primete kružno obavijeni korenovi, pre sadnje ih treba pažljivo razmrsiti i blago skratiti. Time se podstiče formiranje novih korenovih žilica koje će se širiti izvan sadne jame.

Položaj u vrtu treba izabrati pre kupovine, jer visina kalemljenja utiče na konačan izgled stabla. Nisko kalemljeni primerci stvaraju niži, kompaktniji efekat, dok viši izgledaju svečanije i pogodniji su za otvoren travnjak. Treba zamisliti biljku nakon deset ili dvadeset godina, a ne samo u trenutku sadnje. Takvo planiranje sprečava kasnije neprijatno orezivanje zbog nedostatka prostora.

Najbolje vreme za sadnju je jesen ili rano proleće, kada zemljište nije smrznuto i kada nema ekstremnih vrućina. Jesenja sadnja omogućava korenu da počne prilagođavanje pre prolećnog porasta. Prolećna sadnja je pogodna u hladnijim područjima i na mestima gde postoji rizik od jakih zimskih vetrova. Letnja sadnja je moguća samo uz veoma pažljivo zalivanje, ali nije najbolji izbor za početnike.

Priprema sadne jame i pravilno postavljanje

Sadna jama treba da bude šira od korenove bale, ali ne preterano duboka. Širina je važna jer mladi koren najpre raste bočno, kroz rastresit sloj zemljišta. Ako je jama preduboka, sadnica može sesti niže nakon zalivanja, što dovodi do zatrpavanja vrata korena. To je česta greška koja dugoročno slabi stablo.

Zemlju iz sadne jame treba usitniti i po potrebi poboljšati zrelim kompostom. Ne treba dodavati velike količine jakog đubriva direktno u jamu, jer mladi koren može biti osetljiv na visoku koncentraciju hraniva. Kod teških zemljišta važno je obezbediti bolju strukturu, ali se ne sme napraviti efekat posude u kojoj se zadržava voda. Drenaža mora biti usklađena sa okolnim tlom, a ne samo sa prostorom same jame.

Sadnica se postavlja tako da gornji nivo korenove bale bude u ravni sa okolnim zemljištem. Mesto kalemljenja mora ostati iznad zemlje i nikada se ne sme zatrpati. Ako se kalem zatrpa, mogu se javiti neželjeni izdanci i povećava se rizik od truljenja. Nakon postavljanja treba proveriti da li je deblo uspravno, jer se kasnije korekcije teže izvode.

Zemlja se vraća postepeno i blago sabija rukama ili nogom, ali bez preteranog nabijanja. Cilj je ukloniti velike vazdušne džepove, a istovremeno sačuvati rastresitost tla. Posle sadnje obavezno se zaliva obilno, čak i ako je zemlja vlažna. Prvo zalivanje pomaže zemlji da nalegne oko korena i uspostavlja bolji kontakt između bale i okolnog tla.

Učvršćivanje, malčiranje i nega posle sadnje

Mlado kalemljeno stablo često treba potporu, naročito na vetrovitim mestima. Kolac treba postaviti tako da stabilizuje deblo, ali ne sputava prirodno blago pomeranje biljke. Vezivo mora biti široko, elastično i postavljeno tako da ne useca koru. Prečvrsto vezivanje može oštetiti deblo i usporiti njegovo jačanje.

Malčiranje posle sadnje donosi veliku korist. Organski malč održava vlagu, smanjuje rast korova i štiti površinski sloj zemljišta od sabijanja. Ipak, malč ne sme biti naslonjen na deblo, jer vlaga uz koru pogoduje razvoju bolesti. Najbolje je ostaviti nekoliko centimetara čistog prostora oko same osnove stabla.

U prvoj sezoni zalivanje mora biti redovno i prilagođeno vremenskim uslovima. Zemljište treba da bude umereno vlažno, ali ne stalno natopljeno. Biljka koja se tek ukorenjuje ne može koristiti vodu iz dubljih slojeva tla, pa su dugi sušni periodi posebno opasni. Bolje je jednom dobro natopiti zonu korena nego svakodnevno ovlažiti samo površinu.

Prve godine nakon sadnje ne treba insistirati na snažnom porastu. Mnogo važnije je da se koren dobro primi i da biljka formira stabilan odnos sa zemljištem. Manje korekcije krošnje su moguće, ali jače orezivanje treba izbegavati ako nije nužno. Strpljenje u početku kasnije se vidi kroz zdraviji i skladniji razvoj stabla.

Razmnožavanje i očuvanje sortnih osobina

Žalosna japanska sofora se najpouzdanije razmnožava kalemljenjem. Setvom semena ne dobija se ista viseća forma, jer potomstvo ne ponavlja stabilno osobine sorte. Zbog toga se profesionalna proizvodnja oslanja na podlogu obične japanske sofore i plemku željene žalosne forme. Kalemljenje zahteva znanje, čist alat i odgovarajuće vreme izvođenja.

Mesto kalemljenja određuje izgled budućeg stabla. Ako je kalem postavljen visoko, krošnja će padati sa veće visine i stablo će imati izraženiji parkovski karakter. Kod nižeg kalemljenja biljka deluje kompaktnije i pogodnija je za manje vrtove. U oba slučaja potrebno je redovno uklanjati izdanke koji izbijaju iz podloge.

Razmnožavanje reznicama kod ove biljke nije uobičajeno i često ne daje pouzdane rezultate. Čak i kada se reznica ukoreni, ne mora razviti tipičan oblik i stabilnost koju ima kalemljeno stablo. Za amaterske uslove to je spor, nesiguran i često razočaravajući postupak. Zato je za vrt najbolje kupiti kvalitetnu kalemljenu sadnicu od proverenog proizvođača.

Očuvanje sortnih osobina ne završava se kupovinom sadnice. Tokom života biljke treba pratiti sve izdanke koji ne odgovaraju visećem rastu. Uspravni, snažni izdanci ispod kalema moraju se uklanjati čim se pojave. Time se čuva energija plemenite krošnje i održava prepoznatljiv izgled žalosne japanske sofore.