Sadnja i razmnožavanje cvjetnog drijena

Sadnja i razmnožavanje cvjetnog drijena ključni su koraci u stvaranju impresivnog i dugovječnog ukrasa u svakom vrtu. Pravilan odabir sadnice, priprema tla i tehnika sadnje postavljaju temelje za zdrav rast i buduću raskoš biljke. S druge strane, uspješno razmnožavanje omogućuje stvaranje novih biljaka i širenje ljepote ovog jedinstvenog grma ili stabla. Bilo da se radi o sadnji kupljene sadnice ili o uzgoju vlastitih biljaka iz reznica ili sjemena, važno je poznavati specifične zahtjeve i procedure. U ovom vodiču, detaljno ćemo istražiti sve aspekte sadnje i različite metode razmnožavanja, pružajući stručne savjete koji će osigurati uspjeh i dugotrajno zadovoljstvo uzgojem cvjetnog drijena.

Uspjeh sadnje uvelike ovisi o kvaliteti sadnog materijala. Preporučuje se nabava zdravih, dobro razvijenih sadnica iz provjerenih rasadnika. Sadnice bi trebale imati snažan korijenov sustav, bez znakova oštećenja ili bolesti. Kontejnerske sadnice mogu se saditi tijekom cijele vegetacijske sezone, iako je sadnja u jesen ili rano proljeće idealna jer omogućuje biljci da se dobro ukorijeni prije ljetnih vrućina ili zimskih hladnoća. Sadnice s golim korijenom sade se isključivo u razdoblju mirovanja vegetacije, dakle u kasnu jesen ili rano proljeće.

Prije same sadnje, ključna je temeljita priprema tla. Tlo na odabranoj lokaciji treba prekopati i usitniti, uklanjajući sav korov i kamenje. Ako je tlo teško i glinasto, potrebno je dodati organsku tvar poput komposta ili treseta kako bi se poboljšala drenaža i prozračnost. Za pjeskovita tla, dodatak organske tvari pomoći će u zadržavanju vlage i hranjivih tvari. Analiza pH vrijednosti tla također je preporučljiva; ako je tlo previše alkalno, može se zakiseliti dodavanjem sumpora ili malča od borovih iglica.

Sam proces sadnje zahtijeva pažnju i preciznost. Rupa za sadnju treba biti dva do tri puta šira od korijenove bale, ali ne i dublja. Važno je da vrat korijena (mjesto gdje deblo prelazi u korijen) ostane u razini okolnog tla ili čak malo iznad, kako bi se spriječilo truljenje. Nakon postavljanja sadnice u rupu, korijenje se lagano raširi, a rupa se popunjava pripremljenom zemljom, pazeći da ne ostanu zračni džepovi. Nakon sadnje, biljku je potrebno obilno zaliti kako bi se tlo sleglo oko korijena.

Najbolje vrijeme za sadnju

Odabir pravog vremena za sadnju cvjetnog drijena presudan je za njegovu uspješnu prilagodbu i daljnji razvoj. Općenito, jesen se smatra idealnim razdobljem za sadnju u većini klimatskih područja. Sadnja u jesen, otprilike šest tjedana prije prvih jačih mrazeva, omogućuje biljci da razvije korijenov sustav u još uvijek toplom tlu, prije nego što uđe u zimsko mirovanje. Na taj način, biljka je spremna za snažan rast čim nastupi proljeće, koristeći zimsku vlagu za uspostavljanje korijena.

Rano proljeće je druga izvrsna opcija za sadnju, posebno u područjima s vrlo hladnim i oštrim zimama. Sadnja nakon što prođe opasnost od jakih mrazeva, a tlo se dovoljno zagrije i prosuši, daje biljci cijelu vegetacijsku sezonu za ukorjenjivanje i rast. Kod proljetne sadnje, ključno je osigurati redovito zalijevanje tijekom prvog ljeta, jer mlada biljka još nema dovoljno razvijen korijenov sustav da bi samostalno crpila vodu iz dubljih slojeva tla tijekom sušnih razdoblja.

Sadnju tijekom ljetnih mjeseci, osobito za vrijeme velikih vrućina, treba izbjegavati. Visoke temperature i jako sunce stvaraju ogroman stres za tek posađenu biljku, koja se istovremeno pokušava prilagoditi novom staništu i boriti se s gubitkom vode putem transpiracije. Ako je ljetna sadnja neizbježna, potrebno je odabrati oblačan dan, osigurati obilno i redovito zalijevanje te eventualno zasjeniti biljku tijekom najtoplijeg dijela dana u prvih nekoliko tjedana.

Kontejnerske sadnice, koje se prodaju u posudama s formiranim korijenovim sustavom, pružaju veću fleksibilnost i mogu se saditi gotovo tijekom cijele godine, izbjegavajući periode ekstremnih vrućina ili smrznutog tla. Za razliku od njih, sadnice s golim korijenom vrlo su osjetljive na isušivanje i moraju se saditi isključivo u razdoblju mirovanja vegetacije. Bez obzira na odabrano vrijeme, pravilna priprema tla i pažljiva sadnja ključni su za minimiziranje stresa i osiguravanje brzog uspostavljanja biljke na novom staništu.

Razmnožavanje reznicama

Razmnožavanje cvjetnog drijena pomoću reznica popularna je i učinkovita metoda za dobivanje novih biljaka koje su genetski identične matičnoj biljci. Najbolje vrijeme za uzimanje reznica je rano ljeto, od lipnja do srpnja, kada su novi izdanci dovoljno zreli da se ne slome pri savijanju, ali još uvijek nisu potpuno odrvenjeli. Takve se reznice nazivaju poludrvenastim. Reznice se uzimaju s zdravih i snažnih biljaka, po mogućnosti ujutro kada je biljka puna vode.

Za uzimanje reznica koristi se oštar, steriliziran nož ili škare. Reznice bi trebale biti duge oko 10-15 centimetara i sadržavati najmanje dva do tri para listova. Donji listovi se uklanjaju, a gornji se mogu prikratiti na pola kako bi se smanjio gubitak vode transpiracijom. Donji kraj reznice reže se koso, neposredno ispod lisnog čvora, jer se na tom mjestu nalazi najveća koncentracija stanica koje potiču ukorjenjivanje.

Pripremljene reznice se zatim tretiraju hormonom za ukorjenjivanje. Donji dio reznice umoči se u prah ili gel hormona, a višak se lagano otrese. Hormon nije nužan, ali značajno povećava postotak uspješnosti i ubrzava proces formiranja korijena. Reznice se zatim sade u supstrat za ukorjenjivanje, koji mora biti dobro dreniran i sterilan. Mješavina treseta i perlita ili pijeska u omjeru 1:1 je idealan izbor.

Posude s reznicama potrebno je staviti na toplo i svijetlo mjesto, ali zaštićeno od izravnog sunca. Ključno je održavati visoku vlažnost zraka oko reznica, što se najlakše postiže prekrivanjem posude prozirnom plastičnom vrećicom ili korištenjem mini staklenika. Supstrat se mora održavati stalno vlažnim, ali ne i mokrim. Ukorjenjivanje obično traje od 6 do 8 tjedana, a znak uspjeha je pojava novih listića, što ukazuje na to da je reznica formirala korijen i počela rasti.

Razmnožavanje sjemenom

Razmnožavanje cvjetnog drijena sjemenom je dugotrajniji i složeniji proces u usporedbi s razmnožavanjem reznicama, ali može biti vrlo isplativ, posebno za entuzijaste koji žele uzgojiti veći broj biljaka. Sjeme se sakuplja u jesen, kada plodovi (crvene bobice) potpuno sazriju. Važno je sakupiti plodove s zdravih i kvalitetnih stabala. Nakon sakupljanja, potrebno je odmah ukloniti mesnati dio ploda, jer on sadrži tvari koje inhibiraju klijanje. To se najlakše radi maceriranjem plodova u vodi i zatim ispiranjem dok sjemenke ne ostanu čiste.

Sjeme cvjetnog drijena ima dvostruku dormanciju i zahtijeva proces stratifikacije kako bi proklijalo. Stratifikacija je proces simuliranja prirodnih zimskih uvjeta. Prvo se provodi topla stratifikacija, gdje se čisto sjeme pomiješa s vlažnim tresetom ili pijeskom i drži na toplom mjestu (oko 20-25°C) dva do tri mjeseca. Nakon toga slijedi hladna stratifikacija, gdje se ista mješavina sjemena i supstrata stavlja u hladnjak (na temperaturu od 1-5°C) na dodatna tri do četiri mjeseca.

Nakon završetka procesa stratifikacije, u proljeće, sjeme je spremno za sjetvu. Sije se u kvalitetan supstrat za sjetvu, na dubinu od oko 1-2 centimetra. Posude sa sjemenom treba držati na toplom i svijetlom mjestu, a supstrat održavati stalno vlažnim. Klijanje može biti neujednačeno i dugotrajno, ponekad traje i nekoliko tjedana ili mjeseci. Nakon što sadnice niknu i razviju nekoliko pravih listova, mogu se presaditi u pojedinačne posude.

Mlade biljke uzgojene iz sjemena zahtijevaju pažljivu njegu tijekom prve godine. Treba ih štititi od jakog sunca i redovito zalijevati. Važno je napomenuti da biljke uzgojene iz sjemena neće nužno imati iste karakteristike kao roditeljska biljka, posebno ako se radi o hibridnim sortama. Također, proći će nekoliko godina, ponekad i do sedam ili osam, prije nego što biljka uzgojena iz sjemena prvi put procvjeta.

_{📷 Flickr / Szerző: David Illig / Licence: CC BY-NC-SA 2.0}