Prezimljavanje abesinske gladiole

Abesinska gladiola potječe iz toplih planinskih područja Etiopije, što znači da njezini gomolji nisu prilagođeni preživljavanju jakih zimskih mrazeva u tlu u umjerenim klimatskim zonama. Stoga je pravilno prezimljavanje izvan tla ključan korak koji osigurava očuvanje biljaka za sljedeću sezonu. Ovaj proces uključuje pravovremeno vađenje gomolja, njihovu adekvatnu pripremu i skladištenje u uvjetima koji će spriječiti njihovo isušivanje, truljenje ili prerano klijanje. Zanemarivanje ovog važnog jesenskog zadatka u hladnijim klimama neizbježno bi dovelo do gubitka gomolja i potrebe za ponovnom kupnjom svake godine. Ovladavanje tehnikom prezimljavanja omogućit će ti da sačuvaš i umnožiš svoje biljke, uživajući u njihovoj ljepoti iz sezone u sezonu.

Vrijeme vađenja gomolja

Određivanje točnog trenutka za vađenje gomolja abesinske gladiole iz tla ključno je za njihovo uspješno skladištenje. Prerano vađenje, dok je lišće još potpuno zeleno, može spriječiti gomolj da pohrani dovoljno hranjivih tvari potrebnih za mirovanje i rast iduće godine. S druge strane, prekasno vađenje izlaže gomolje riziku od oštećenja uzrokovanih jakim mrazom i truljenju u hladnom i vlažnom tlu. Stoga je potrebno pronaći idealan balans.

Najbolji pokazatelj da je vrijeme za vađenje gomolja je stanje lišća. Treba pričekati da lišće prirodno počne žutjeti i sušiti se, što je znak da je biljka završila svoj vegetacijski ciklus i prenijela svu energiju u gomolj. U većini umjerenih klima, to se događa otprilike šest do osam tjedana nakon završetka cvatnje, obično u listopadu ili početkom studenog. Čak i ako lišće nije potpuno suho, vađenje treba obaviti nakon prvog slabijeg mraza koji će uništiti preostalu zelenu masu.

Važno je ne čekati jake mrazeve koji bi mogli smrznuti tlo i oštetiti gomolje koji se nalaze blizu površine. Odaberi suh dan za ovaj posao, jer će vađenje iz suhog tla biti lakše, a zemlja će se lakše otresti s gomolja. Mokra zemlja se lijepi za gomolje, otežava njihovo sušenje i povećava rizik od razvoja truleži tijekom skladištenja. Planiraj unaprijed i prati vremensku prognozu kako bi odabrao najpovoljniji dan.

Za sam čin vađenja, koristi vrtne vile ili ašov. Zabodi alat u tlo na sigurnoj udaljenosti od biljke, otprilike 15-20 centimetara, kako bi izbjegao probadanje ili oštećivanje gomolja. Pažljivo podigni grudu zemlje s biljkom, a zatim rukama nježno oslobodi gomolje. Otresi što je više moguće zemlje, ali izbjegavaj pranje gomolja vodom u ovoj fazi. Pažljivo rukovanje je ključno, jer svako oštećenje na gomolju može postati ulazna točka za bolesti tijekom skladištenja.

Priprema gomolja za skladištenje

Nakon što su gomolji uspješno izvađeni iz tla, slijedi ključna faza pripreme za zimsko mirovanje, poznata kao “sušenje” ili “liječenje”. Ovaj proces je neophodan kako bi se spriječio razvoj gljivičnih i bakterijskih bolesti tijekom skladištenja i kako bi se gomolji pripremili za dugo razdoblje dormancije. Neposredno nakon vađenja, stabljiku treba odrezati oštrim, čistim škarama na visinu od otprilike 5 do 10 centimetara iznad samog gomolja. Ostatak stabljike će se kasnije lako ukloniti kada se potpuno osuši.

Gomolje zatim treba rasporediti u jednom sloju na prozračno mjesto kako bi se sušili. Idealna lokacija je suha, zaštićena od kiše i izravnog sunčevog svjetla, s dobrom cirkulacijom zraka, poput garaže, šupe, natkrivene terase ili tavana. Možeš ih poslagati na drvene gajbice, mrežaste podloge ili stare novine. Važno je da nisu nagomilani jedni na druge kako bi zrak mogao slobodno strujati oko svakog gomolja, što ubrzava sušenje i sprječava pojavu plijesni.

Proces sušenja obično traje dva do tri tjedna, ovisno o temperaturi i vlažnosti zraka. Tijekom tog vremena, s gomolja će otpasti preostala zemlja, a vanjska ovojnica će postati suha i papirnata. Stari, smežurani gomolj s dna, koji je hranio biljku tijekom sezone, također će se osušiti i bit će ga vrlo lako odvojiti od novog, čvrstog gomolja koji se formirao na vrhu. Zajedno sa starim gomoljem, odvoji i sitne gomoljčiće (kormele) ako ih želiš sačuvati za razmnožavanje.

Prije samog skladištenja, još jednom pažljivo pregledaj svaki gomolj. Odbaci sve one koji su mekani na dodir, imaju tamne mrlje, znakove truleži ili bilo kakva mehanička oštećenja. Skladištenje samo potpuno zdravih i neoštećenih gomolja ključno je za sprječavanje širenja bolesti na ostatak zaliha. Neki vrtlari prakticiraju zaprašivanje gomolja fungicidnim prahom kao dodatnu mjeru zaštite prije nego što ih spreme na zimovanje.

Idealni uvjeti skladištenja

Pronalaženje odgovarajućeg mjesta s idealnim uvjetima za skladištenje ključno je za uspješno prezimljavanje gomolja abesinske gladiole. Glavni cilj je održati gomolje u stanju mirovanja (dormancije) sve do proljeća, sprječavajući njihovo prerano klijanje, isušivanje ili truljenje. Idealni uvjeti uključuju tamno, suho, prozračno i hladno mjesto, ali zaštićeno od smrzavanja. Optimalna temperatura za skladištenje je između 5°C i 10°C.

Podrumi, negrijane garaže, hladne ostave ili tavani često pružaju odgovarajuće uvjete. Važno je da temperatura u prostoru za skladištenje ne pada ispod točke smrzavanja, jer bi to uništilo gomolje. Isto tako, previsoke temperature, iznad 15°C, mogu potaknuti gomolje da prekinu mirovanje i počnu klijati prerano, što bi iscrpilo njihove zalihe energije prije vremena za sadnju. Stabilna temperatura bez velikih oscilacija je najbolja opcija.

Za samo skladištenje, gomolje je najbolje smjestiti u materijale koji omogućuju cirkulaciju zraka. Mrežaste vrećice, papirnate vrećice s rupicama, drvene gajbice ili kartonske kutije su odličan izbor. Izbjegavaj plastične vrećice ili zatvorene plastične posude jer one zadržavaju vlagu i potiču razvoj plijesni i truleži. Gomolje možeš poslagati u jednom sloju ili ih lagano prekriti nekim suhim materijalom.

Suhi materijali poput treseta, vermikulita, piljevine ili suhog pijeska mogu pomoći u održavanju stabilne vlažnosti i sprječavanju prekomjernog isušivanja gomolja. Jednostavno stavi sloj materijala na dno kutije, posloži gomolje tako da se ne dodiruju, a zatim ih prekrij s još jednim slojem materijala. Ovaj postupak ne samo da izolira gomolje, već i apsorbira eventualni višak vlage te sprječava širenje bolesti ako se jedan gomolj pokvari.

Provjera tijekom zime

Iako su gomolji sigurno spremljeni, tvoj posao nije gotov do proljeća. Važno je povremeno, otprilike jednom mjesečno, provjeriti stanje uskladištenih gomolja tijekom zime. Redovite provjere omogućit će ti da na vrijeme uočiš i riješiš eventualne probleme, poput pojave plijesni, truleži ili prekomjernog isušivanja, prije nego što se prošire i unište cijelu zalihu. Ova jednostavna navika može spasiti tvoje dragocjene gomolje.

Tijekom provjere, pažljivo pregledaj gomolje i opipaj ih. Potraži bilo kakve znakove bolesti – mekane dijelove, tamne mrlje, pljesnivu prevlaku ili neugodan miris. Ako pronađeš gomolj koji pokazuje znakove propadanja, odmah ga ukloni i baci kako bi spriječio širenje zaraze na zdrave gomolje. Bolesti se mogu brzo širiti u zatvorenom prostoru za skladištenje, stoga je brza reakcija ključna.

Također, provjeri jesu li se gomolji počeli previše smežurati, što je znak da gube previše vlage i da je zrak u skladištu presuh. Ako primijetiš značajno smežuravanje, možeš lagano poprskati medij za skladištenje (treset, piljevinu) s malo vode kako bi se povećala vlažnost zraka. Međutim, budi vrlo oprezan da ne pretjeraš, jer previše vlage može dovesti do suprotnog problema – plijesni i truljenja. Cilj je održati ravnotežu.

S druge strane, ako primijetiš kondenzaciju unutar spremnika ili plijesan na mediju za skladištenje, to je znak da je vlažnost previsoka. U tom slučaju, potrebno je poboljšati ventilaciju. Otvori kutiju ili vrećicu na neko vrijeme da se gomolji prozrače i osuše. Možda ćeš morati premjestiti gomolje na suše mjesto ili ih presložiti u novi, suhi medij. Redovite provjere osiguravaju da će tvoji gomolji dočekati proljeće u savršenom stanju, spremni za novu sezonu rasta i cvatnje.

_{📷 Flickr / Szerző: Stefano / Licence: CC BY-NC-SA 2.0}