Potrebe rikule za svjetlom

Svjetlost je temeljni pokretač života biljaka, a njezina kvaliteta, intenzitet i trajanje presudno utječu na rast, razvoj i kemijski sastav rikule. Kao biljka koja prirodno raste u mediteranskom podneblju, rikula je prilagođena na visoku razinu osunčanosti, no njezine specifične potrebe za svjetlom mijenjaju se ovisno o fazi razvoja i sezoni uzgoja. Razumijevanje kako svjetlost utječe na proces fotosinteze, formiranje lisne mase i sintezu spojeva koji određuju okus, ključno je za optimizaciju uvjeta uzgoja i postizanje visokokvalitetnog prinosa. Pravilno upravljanje svjetlosnim uvjetima omogućuje kontrolu nad rastom i sprječavanje nepoželjnih pojava poput preuranjenog cvjetanja.

Fotosinteza, proces u kojem biljke koriste svjetlosnu energiju za pretvaranje ugljikovog dioksida i vode u šećere, osnovni je izvor energije za rast rikule. Dovoljna količina svjetlosti osigurava brzu i efikasnu fotosintezu, što rezultira snažnim i bujnim biljkama s dobro razvijenom lisnom masom. Nedostatak svjetlosti, s druge strane, dovodi do etiolacije – pojave izduženih, tankih i slabih stabljika s blijedim listovima, jer biljka ulaže svu energiju u pokušaj da dosegne izvor svjetlosti. Takve biljke su osjetljivije na bolesti i daju vrlo nizak prinos.

Intenzitet svjetlosti direktno utječe na okus i teksturu listova. Pri optimalnom intenzitetu, listovi su čvrsti, hrskavi i razvijaju karakterističan papreni okus. Prejak intenzitet svjetlosti, posebno u kombinaciji s visokim temperaturama i nedostatkom vode, može uzrokovati stres kod biljke. To dovodi do stvaranja tvrđih, vlaknastijih listova i povećane proizvodnje glukozinolata, spojeva koji doprinose gorčini, kao obrambenog mehanizma. Zato se tijekom ljeta preporučuje uzgoj u polusjeni kako bi se ublažio intenzitet direktnog sunčevog zračenja.

Fotoperiod, odnosno duljina dana, ključan je faktor koji regulira prijelaz rikule iz vegetativne u generativnu fazu. Rikula je biljka dugog dana, što znači da dugi dani i kratke noći, karakteristični za kasno proljeće i ljeto, potiču stvaranje cvjetne stabljike. Kraći dani u rano proljeće i jesen pogoduju vegetativnom rastu, odnosno formiranju listova. Zbog toga je planiranje sjetve u skladu s prirodnim fotoperiodom ključno za produljenje sezone berbe i izbjegavanje preuranjenog cvjetanja.

Utjecaj svjetlosti na rast i razvoj

Svjetlost je primarni regulator rasta i morfologije rikule, utječući na sve, od klijanja sjemena do razvoja odrasle biljke. Sjeme rikule je fotoblastično, što znači da mu je za klijanje potrebna određena količina svjetlosti. Zbog toga se sije vrlo plitko, tek toliko da se prekrije tankim slojem zemlje. Izloženost svjetlosti signalizira sjemenu da se nalazi blizu površine i da su uvjeti povoljni za nicanje. Preduboka sjetva, u potpunom mraku, može značajno smanjiti postotak klijavosti.

U fazi rasta presadnica, kvaliteta svjetlosti jednako je važna kao i njezin intenzitet. Biljke najbolje koriste svjetlost iz plavog i crvenog dijela spektra. Plava svjetlost potiče zbijen, kompaktan rast i razvoj snažnih, tamnozelenih listova, dok crvena svjetlost utječe na izduživanje stabljike i cvjetanje. Nedostatak plavog spektra, što je često slučaj kod uzgoja na prozorskoj dasci iza stakla, može dovesti do izduživanja i slabljenja presadnica. Korištenje specijaliziranih LED svjetala za uzgoj s uravnoteženim spektrom osigurava optimalan razvoj mladih biljaka.

Intenzitet svjetlosti direktno je povezan s brzinom rasta. U uvjetima jake, ali ne i prejake svjetlosti, stopa fotosinteze je visoka, što omogućuje biljci da brzo proizvodi organsku tvar potrebnu za rast novih listova. U uvjetima slabog osvjetljenja, stopa fotosinteze je niska, rast je usporen, a listovi ostaju manji i bljeđi. Optimalan intenzitet svjetlosti za rikolu omogućuje berbu mladih listova već tri do četiri tjedna nakon sjetve, dok u sjeni taj period može biti znatno duži.

Svjetlost također utječe na usmjerenost rasta biljke, fenomen poznat kao fototropizam. Biljke će uvijek rasti u smjeru najjačeg izvora svjetlosti. Kod uzgoja u posudama na prozorskoj dasci, to može dovesti do naginjanja biljaka prema prozoru. Kako bi se osigurao ravnomjeran i uspravan rast, preporučuje se redovito okretanje posude za 180 stupnjeva svakih nekoliko dana. To osigurava da sve strane biljke dobivaju podjednaku količinu svjetlosti.

Optimalni uvjeti osunčanosti

Idealni uvjeti osunčanosti za rikolu ovise o godišnjem dobu i klimi. U umjerenim klimatskim područjima, tijekom proljeća i jeseni, kada sunce nije prejako i temperature su niže, rikula najbolje uspijeva na položajima s punom izloženošću suncu. To znači da bi trebala primati najmanje 6 do 8 sati direktnog sunčevog svjetla dnevno. Puno sunce u ovim periodima osigurava brz rast i razvoj bogatog, karakterističnog okusa bez pretjerane gorčine.

Tijekom vrućih ljetnih mjeseci, situacija se mijenja. Intenzivno podnevno sunce i visoke temperature predstavljaju stres za rikolu. U takvim uvjetima, puno sunce može uzrokovati opekline na listovima, ubrzano isušivanje tla i, što je najvažnije, potaknuti biljku na prerano cvjetanje. Stoga je ljeti idealan položaj polusjena, gdje je biljka izložena jutarnjem suncu 4 do 5 sati, a zaštićena od najjačeg poslijepodnevnog sunca. To se može postići sadnjom uz više kulture koje pružaju sjenu, poput kukuruza ili rajčica, ili korištenjem mreža za zasjenjivanje.

Mreže za zasjenjivanje su vrlo učinkovit alat za kontrolu svjetlosnih uvjeta u ljetnom uzgoju. Mreže s 30-40% zasjenjenja smanjuju intenzitet sunčevog zračenja i snižavaju temperaturu zraka i tla ispod mreže. To stvara povoljniju mikroklimu, smanjuje stres za biljke, čuva vlagu u tlu i značajno odgađa pojavu cvjetne stabljike. Korištenjem mreža moguće je produžiti sezonu berbe kvalitetne rikule i tijekom srpnja i kolovoza.

Za uzgoj u posudama na balkonu, primjenjuju se ista pravila. U proljeće i jesen, posudu treba smjestiti na najsunčaniji dio balkona. Ljeti je treba premjestiti na mjesto gdje će imati jutarnje sunce, a poslijepodne biti u sjeni zida ili druge biljke. Mogućnost premještanja posuda velika je prednost kontejnerskog uzgoja jer omogućuje jednostavno prilagođavanje optimalnim svjetlosnim uvjetima tijekom cijele godine, osiguravajući tako kontinuiranu proizvodnju.

Uzgoj u uvjetima smanjene svjetlosti

Iako rikula preferira sunčane položaje, pokazuje određenu toleranciju na uzgoj u uvjetima smanjene svjetlosti, što je čini pogodnom i za sjenovitije dijelove vrta ili balkone koji ne primaju puno direktnog sunca. U polusjeni, gdje biljka prima 3 do 4 sata direktnog sunca dnevno ili je cijeli dan pod filtriranom svjetlošću (npr. ispod krošnje drveća), rikula će i dalje rasti, ali sporije. Berba će biti nešto kasnija, a prinos manji u usporedbi s uzgojem na punom suncu.

Jedna od prednosti uzgoja u sjeni je ta što listovi često budu nježniji, sočniji i manje gorki. Niži intenzitet svjetlosti smanjuje stres za biljku i usporava proizvodnju spojeva odgovornih za gorčinu. Također, u sjenovitijim uvjetima tlo duže zadržava vlagu, što dodatno doprinosi kvaliteti listova. Uzgoj u sjeni može biti odlična strategija za ljetne mjesece, jer prirodno štiti biljku od vrućine i odgađa cvjetanje.

Međutim, uzgoj u uvjetima izrazito slabe svjetlosti, s manje od 3 sata direktnog sunca, može dovesti do problema. Biljke će postati etiolirane, odnosno izdužene i slabe, s blijedim i tankim listovima. Bit će osjetljivije na bolesti, a prinos će biti minimalan. U takvim uvjetima, rikula teško može proizvesti dovoljno energije za održiv rast. Stoga, iako je tolerantna na polusjenu, potpuna sjena nije pogodna za njezin uzgoj.

Za uzgoj u zatvorenom prostoru tijekom zime ili na lokacijama bez dovoljno prirodnog svjetla, korištenje umjetne rasvjete je neophodno. Fluorescentne T5 cijevi ili LED svjetla za uzgoj punog spektra mogu pružiti potrebnu količinu i kvalitetu svjetlosti. Svjetla treba postaviti na udaljenosti od 10 do 15 centimetara iznad biljaka i osigurati im 12 do 14 sati svjetla dnevno. Uz adekvatnu umjetnu rasvjetu, moguće je uzgajati visokokvalitetnu rikolu bilo gdje i u bilo koje doba godine.

📷 Flickr / Szerző: Maja Dumat / Licence: CC BY 2.0