Orezivanje i skraćivanje pitomog kestena

Orezivanje je jedna od ključnih agrotehničkih mjera u uzgoju pitomog kestena, kojom se direktno utječe na oblik krošnje, rast, rodnost i zdravstveno stanje stabla. Pravilnim i redovitim orezivanjem uspostavlja se ravnoteža između vegetativnog rasta i plodonošenja, osigurava se dobra osvijetljenost i prozračnost krošnje te se olakšava izvođenje ostalih radova u nasadu, poput zaštite i berbe. Postoje različite vrste orezivanja koje se primjenjuju u različitim fazama života stabla, od formiranja krošnje kod mladih sadnica, preko redovitog orezivanja rodnih stabala, do pomlađivanja starih i zapuštenih stabala. Svaki rez mora biti promišljen i izveden na pravilan način kako bi se postigao željeni cilj i izbjegla šteta za stablo.

Osnovni ciljevi orezivanja pitomog kestena su višestruki. Prvo, cilj je formirati čvrstu i stabilnu osnovnu strukturu (skelet) krošnje koja može nositi teret obilnog uroda bez lomljenja. Drugo, orezivanjem se nastoji osigurati optimalna osvijetljenost svih dijelova krošnje, jer kesten kao heliofitna vrsta donosi plodove samo na dobro osunčanim granama. Treće, prorjeđivanjem krošnje poboljšava se cirkulacija zraka, što smanjuje vlažnost i stvara nepovoljne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti. Naposljetku, orezivanjem se uklanjaju stare, slomljene, bolesne i isprepletene grane, čime se održava vitalnost i zdravlje stabla.

Najbolje vrijeme za osnovno orezivanje pitomog kestena je tijekom razdoblja zimskog mirovanja, od opadanja lišća u jesen pa do početka kretanja sokova u rano proljeće. Orezivanje u ovom periodu najmanje je stresno za stablo, a bez lišća je lakše uočiti strukturu krošnje i odabrati grane za uklanjanje. Potrebno je izbjegavati orezivanje tijekom jakih mrazeva, jer tada grane postaju krhke i lakše pucaju, a rane od reza teže zacjeljuju. Manji korektivni zahvati, poput uklanjanja vodopija (vertikalnih, bujnih izbojaka), mogu se obavljati i ljeti (zelena rezidba).

Za orezivanje je neophodno koristiti kvalitetan i oštar alat – voćarske škare za tanje grane, pilu za deblje grane te škare s dugim ručkama za viši doseg. Oštar alat omogućuje stvaranje čistih i glatkih rezova koji brže zacjeljuju. Nakon svakog reza deblje grane, preporučuje se ranu premazati voćarskim voskom ili nekim drugim sredstvom za premazivanje rana kako bi se spriječio ulazak patogena, posebno uzročnika raka kestenove kore. Dezinfekcija alata alkoholom ili varikinom prilikom prelaska s jednog stabla na drugo obavezna je mjera za sprječavanje širenja bolesti.

Formativno orezivanje mladih stabala

Formativno orezivanje provodi se u prvih nekoliko (obično 3-5) godina nakon sadnje, a cilj mu je stvoriti željeni oblik krošnje s čvrstim i pravilno raspoređenim skeletnim granama. Oblik krošnje koji će se formirati ovisi o uzgojnom sustavu, ali najčešće se teži piramidalnom ili vazolikom (kotlastom) obliku. Piramidalna krošnja ima središnju provodnicu (vrh) i spiralno raspoređene primarne grane oko nje. Vazolika krošnja nema središnju provodnicu, već se sastoji od 3 do 4 snažne primarne grane koje se otvaraju prema van, čineći unutrašnjost krošnje otvorenom i dobro osvijetljenom.

Nakon sadnje, sadnica se obično skraćuje na visinu od 80 do 120 cm kako bi se potaknulo grananje. Tijekom prve vegetacije, iz gornjih pupova će se razviti nekoliko izbojaka. Na kraju prve godine ili početkom druge, odabire se najsnažniji i najuspravniji izbojak koji će postati produžnica debla (provodnica), a ovisno o željenom obliku, odabiru se i 2-3 bočne grane koje će činiti prvu etažu skeletnih grana. Odabrane grane trebaju imati širok kut grananja u odnosu na provodnicu i biti pravilno raspoređene u prostoru. Svi ostali izbojci, posebno oni koji su prenisko na deblu ili su konkurencija provodnici, uklanjaju se.

U sljedećim godinama, postupak se ponavlja. Provodnica se svake zime skraćuje za otprilike trećinu kako bi se potaknulo daljnje grananje i formiranje novih etaža skeletnih grana. Razmak između etaža trebao bi biti 60-80 cm. Bočne skeletne grane također se lagano prikraćuju kako bi se potaknulo njihovo grananje i ojačale. Uklanjaju se sve grane koje rastu okomito (vodopije), one koje rastu prema unutrašnjosti krošnje, te one koje se križaju s odabranim skeletnim granama.

Cilj formativnog orezivanja je da se do kraja četvrte ili pete godine dobije stablo s definiranim deblom do visine od oko 1.5-2 metra, jakom središnjom provodnicom (kod piramidalne krošnje) i 6-8 pravilno raspoređenih skeletnih grana koje čine osnovu buduće rodne krošnje. Dobro formirana krošnja je preduvjet za raniji ulazak u rodnost, lakšu berbu i dugoročnu stabilnost stabla. Nakon završetka formativnog perioda, prelazi se na redovito orezivanje za održavanje rodnosti.

Orezivanje stabala u punoj rodnosti

Kada stablo uđe u punu rodnost, cilj orezivanja se mijenja. Više nije naglasak na formiranju, već na održavanju uspostavljene ravnoteže između rasta i rodnosti, održavanju dobre osvijetljenosti krošnje i poticanju obnavljanja rodnog drva. Redovito orezivanje rodnih stabala obavlja se svake godine tijekom zimskog mirovanja. Intenzitet orezivanja ovisi o bujnosti sorte i općem stanju stabla, ali općenito se smatra da je kod kestena potrebno umjereno orezivanje.

Osnovni zahvat kod redovitog orezivanja je prorjeđivanje krošnje. Uklanjaju se sve grane koje su suhe, slomljene, oštećene ili pokazuju znakove bolesti (sanitarna rezidba). Zatim se uklanjaju grane koje narušavaju strukturu krošnje: one koje rastu prema unutra, vodopije koje nisu uklonjene ljetnom rezidbom, te grane koje se međusobno isprepliću, taru i zasjenjuju. Cilj je stvoriti otvorenu strukturu koja omogućava prodiranje svjetlosti i zraka do svih dijelova krošnje, što je ključno za kvalitetu plodova i prevenciju bolesti.

Pitomi kesten donosi plodove na jednogodišnjim izbojcima koji su izrasli prethodne vegetacijske sezone. Stoga je važno orezivanjem poticati stalno obnavljanje ovih rodnih izbojaka. To se postiže umjerenim skraćivanjem vrhova grana i prorjeđivanjem starijeg, iscrpljenog rodnog drva. Uklanjanjem dijela starijih grana potiče se rast novih, mladih izbojaka koji će donositi plodove u sljedećim godinama. Važno je ne pretjerati s orezivanjem, jer prejako orezivanje može potaknuti prebujan vegetativni rast na štetu rodnosti.

Tijekom orezivanja potrebno je kontrolirati i visinu i širinu stabla, prilagođavajući ih raspoloživom prostoru i olakšavajući berbu. Vršne grane se mogu skraćivati na niže položenu bočnu granu kako bi se ograničio rast u visinu. Svi rezovi trebaju biti izvedeni pravilno. Tanja grana se reže neposredno iznad zdravog pupa koji je okrenut prema van, pod blagim kutom. Deblje grane se režu do osnove, pazeći da se ne ošteti tkivo na mjestu spajanja s osnovnom granom (granin prsten), ali i da se ne ostavlja previsok “patrljak” koji teško zacjeljuje.