Sadnja i razmnožavanje alžirskog bršljana ključni su koraci za formiranje bujnog i zdravog zelenog zida u tvom vrtu ili domu. Ova biljka se odlikuje izuzetnom vitalnošću, što proces širenja čini relativno jednostavnim čak i za početnike u vrtlarenju. Razumevanje pravog tajminga i tehnike osiguraće da tvoje nove sadnice brzo razviju snažan koren i krenu sa intenzivnim rastom. Uz pravilnu pripremu supstrata i odabir zdravih reznica, tvoj uspeh je gotovo zagarantovan u svim uslovima.

Alžirski bršljan
Hedera algeriensis
jednostavna nega
Severna Afrika
Zimzelena penjačica
Okruženje i Klima
Potreba za svetlošću
Jaka neizravna svetlost ili polusena
Potreba za vodom
Umereno, održavati vlažnim
Vlažnost
Visoka (60-80%)
Temperatura
Umerena (15-24°C)
Otpornost na mraz
Otporno na mraz (-5°C)
Prezimljavanje
Svetla soba (5-10°C)
Rast i Cvetanje
Visina
300-600 cm
Širina
100-300 cm
Rast
Brz
Rezidba
Redovno oblikovanje
Kalendar cvetanja
Septembar - Novembar
J
F
M
A
M
J
J
A
S
O
N
D
Zemljište i Sadnja
Zahtevi zemljišta
Dobro drenirano, humusno
pH zemljišta
Neutralno (6.0-7.5)
Potreba za hranljivima
Umereno (svake 2 nedelje)
Idealna lokacija
Unutrašnji ili zaštićeni spoljašnji prostor
Svojstva i Zdravlje
Ukrasna vrednost
Dekorativno lišće
Lišće
Zimzeleno, kožasto
Miris
Nema
Toksičnost
Toksično ako se proguta
Štetočine
Crveni pauk, lisne uši
Razmnožavanje
Reznice stabljike

Tehnike uspešne sadnje na otvorenom

Pre nego što kreneš sa sadnjom, važno je da pažljivo pripremiš teren kako bi biljka imala najbolji mogući start. Iskopaj rupu koja je bar dva puta šira i dublja od korenove bale sadnice koju si nabavio. Na dno rupe postavi sloj drenažnog materijala, poput šljunka, ukoliko je zemljište teško i ne propušta vodu lako. Mešavina baštenske zemlje, komposta i malo peska stvoriće idealnu sredinu za brz razvoj korenčića.

Idealno vreme za sadnju alžirskog bršljana je rano proleće ili rana jesen, kada su temperature umerene. Izbegavaj sadnju tokom vrelih letnjih dana jer će mlada biljka teško nadoknaditi vlagu koja isparava kroz velike listove. Ako sadiš u jesen, potrudi se da to uradiš bar šest nedelja pre prvih ozbiljnih mrazeva. To daje biljci dovoljno vremena da se učvrsti u zemlji i pripremi za zimski period mirovanja.

Prilikom postavljanja biljke u rupu, pazi da kruna korena bude u nivou sa površinom zemlje, nikako dublje. Duboka sadnja može dovesti do truljenja osnove stabljike, što je česta greška koja se lako može izbeći. Nakon što popuniš rupu zemljom, lagano je utapkaj rukama kako bi izbacio vazdušne džepove oko korena. Odmah nakon toga obilno zalij biljku kako bi se zemlja prirodno slegla i ostvarila dobar kontakt sa korenom.

U prvih nekoliko nedelja nakon sadnje, redovno zalivanje je kritično za preživljavanje alžirskog bršljana. Zemljište treba da bude konstantno vlažno, ali ne i natopljeno, kako bi se podstakao rast novih korenskih dlačica. Malčiranje oko baze biljke korom drveta ili suvim lišćem pomoći će u očuvanju vlage i suzbijanju korova. Ovaj sloj takođe štiti koren od ekstremnih promena temperature tokom prvih meseci adaptacije.

Razmnožavanje putem reznica u vodi i supstratu

Razmnožavanje alžirskog bršljana putem reznica je najbrži i najsigurniji način da dobiješ nove primerke identične roditeljskoj biljci. Izaberi zdrave, mlade izdanke koji još nisu potpuno odrveneli, jer oni imaju najveći potencijal za ukorenjavanje. Reznica bi trebalo da bude dugačka oko deset do petnaest centimetara i da ima bar dva do tri čvora sa listovima. Koristi oštar i čist alat kako bi rez bio ravan i bez nagnječenja tkiva.

Kada pripremiš reznice, ukloni donje listove kako bi sprečio njihovo truljenje u vodi ili zemlji. Možeš ih staviti u providnu posudu sa vodom i držati na svetlom mestu, ali van direktnog sunca. Vodu menjaj na svakih par dana kako bi ostala sveža i puna kiseonika koji stimuliše koren. Nakon dve do tri nedelje, primetićeš bele korenčiće kako izbijaju iz čvorova na stabljici.

Alternativno, reznice možeš direktno saditi u saksije napunjene laganim supstratom za ožiljavanje. Upotreba hormona za ukorenjavanje može ubrzati proces, ali kod ove vrste to često nije neophodno jer je prirodno vrlo energična. Pokrivanje saksije providnom folijom stvoriće efekat mini-staklenika koji zadržava neophodnu vlažnost. Važno je povremeno provetravati foliju kako bi se izbegla pojava plesni na listovima.

Mlade biljke dobijene iz reznica spremne su za presađivanje na stalno mesto čim razviju gust korenski sistem. To obično traje mesec ili dva, zavisno od doba godine i uslova u kojima su boravile. Pre iznošenja na otvoreno, postepeno ih privikavaj na spoljne uslove tokom nekoliko dana. Ovaj proces kaljenja osigurava da biljka ne doživi šok zbog promene intenziteta svetlosti i temperature.

Deljenje bokora kao metod razmnožavanja

Deljenje bokora je odličan način da razmnožiš starije, dobro razvijene biljke koje su prerasle svoj prostor. Ovaj proces je najbolje raditi u rano proleće pre nego što počne intenzivna vegetacija. Pažljivo iskopaj celu biljku ili jedan njen deo, trudeći se da oštetiš što manje korenja. Koristi oštru lopatu ili nož da podeliš korensku balu na nekoliko manjih celina.

Svaki deo koji si odvojio mora imati zdrav koren i bar nekoliko zelenih izdanaka iznad zemlje. Ovakve „nove“ biljke imaju prednost jer već poseduju razvijen sistem za ishranu, pa se brže adaptiraju. Odmah ih posadi na pripremljena mesta i tretiraj ih kao nove sadnice uz pojačano zalivanje. Deljenje ne samo da daje nove biljke, već i podmlađuje staru majku-biljku koja će nakon toga bujnije rasti.

Ova metoda je naročito korisna kod onih varijeteta koji se teže ožiljavaju iz reznica ili kod veoma starih zasada. Prilikom deljenja, iskoristi priliku da ukloniš sve odumrle delove korena koji mogu biti izvor infekcija. Takođe, ovo je savršen trenutak da u zemljište dodaš svež kompost koji će nahraniti biljku u novom ciklusu. Pravilno izvedeno deljenje rezultiraće snažnim i otpornim biljkama koje će brzo popuniti praznine.

Važno je da nakon deljenja biljke ne izlažeš direktnom stresu poput jake prihrane ili drastičnog orezivanja. Pusti ih da se „smire“ i stabilizuju u novoj sredini bar mesec dana pre nego što nastaviš sa standardnom rutinom nege. Primetni rast novih listova biće jasan znak da je operacija deljenja uspela i da je koren ponovo aktivan. Ova tehnika je ekonomična i pruža trenutne rezultate u popunjavanju baštenskog prostora.

Specifičnosti sadnje u posudama i žardinjerama

Uzgoj alžirskog bršljana u saksijama zahteva poseban pristup drenaži i izboru materijala same posude. Glinene saksije su odličan izbor jer omogućavaju isparavanje vlage kroz zidove, sprečavajući tako pregrevanje korena. Na dnu posude uvek mora postojati bar jedan otvor za odvod viška vode, preko kojeg postavljaš komadiće keramike. Pravilna drenaža je ključna jer bršljan u saksiji lakše strada od viška nego od manjka vode.

Supstrat za saksijski uzgoj treba da bude bogatiji hranljivim materijama nego onaj u bašti jer je zapremina zemlje ograničena. Mešavina treseta, perlita i humusa obezbediće dobru strukturu i zadržavanje neophodnih minerala. S obzirom na to da se hranljive materije brže ispiraju iz saksija, planiraj redovnu prihranu tokom sezone. Mlade biljke sadi u srazmerne posude, jer prevelika saksija može dovesti do zastoja u rastu nadzemnog dela.

Postavljanje saksija na balkonima zahteva razmišljanje o smeru vetra i izloženosti suncu tokom dana. Alžirski bršljan će u saksiji brže osetiti nedostatak vlage nego onaj u zemlji, pa provera vlažnosti mora biti češća. Ako želiš da biljka pada niz zid saksije, sadi je bliže ivici i usmeravaj grane od početka. Za uspravan rast obavezno obezbedi stabilan potporni štap ili rešetku čim biljka krene da se širi.

Zimi su korenski sistemi u saksijama mnogo izloženiji smrzavanju nego oni duboko u zemljištu. Razmisli o izolaciji posuda stiroporom ili ih unesi u negrejanu, ali zaštićenu prostoriju tokom najhladnijih meseci. Redovno proveravaj vlažnost zemlje čak i zimi, jer biljka i tada može dehidrirati iako ne raste aktivno. Pravilnom sadnjom u posude, alžirski bršljan postaje prenosivi komad prirode koji možeš seliti po potrebi.