Sadnja i razmnožavanje novogvinejske vodenike

Sadnja novogvinejske vodenike uspješna je kada se biljci osigura toplo vrijeme, rahlo tlo i položaj bez jakog podnevnog sunca. Ova cvjetnica brzo se ukorjenjuje ako nije izložena hladnoći, suši ili zbijenom supstratu. Razmnožavanje se najčešće provodi reznicama jer tako mlade biljke zadržavaju osobine matične biljke. Uz pažljiv rad, moguće je dobiti snažne, kompaktne biljke spremne za bogatu sezonsku cvatnju.

Priprema za sadnju

Sadnju treba planirati tek kada prođe opasnost od mraza. Tlo i zrak trebaju biti dovoljno topli kako bi se korijen mogao brzo razvijati. Hladan supstrat usporava rast i povećava osjetljivost biljke na trulež. Zato je bolje pričekati stabilne proljetne temperature nego saditi prerano.

Prije sadnje treba pregledati kvalitetu presadnica. Zdrava biljka ima čvrste, mesnate stabljike, dobro razvijene listove i vidljive pupove ili svježi novi rast. Korijen ne smije biti smeđ, mekan ili neugodnog mirisa. Biljke koje su u trgovini bile presušene ili predugo natopljene mogu se sporije oporavljati.

Supstrat mora biti lagan, propustan i bogat organskom tvari. Za posude je najbolje koristiti gotovu mješavinu za cvatuće balkonske biljke poboljšanu perlitom. U vrtnoj gredici tlo treba prorahliti i obogatiti kompostom. Ako je tlo teško, korisno je oblikovati blago povišenu sadnu površinu.

Prije same sadnje presadnice treba dobro zaliti. Vlažna korijenova bala lakše se vadi iz lončića i manje se raspada. Ako je korijen jako isprepleten, može se vrlo nježno razrahliti vanjski sloj. Cilj nije kidati korijen, nego ga potaknuti da se širi u novi supstrat.

Sadnja u posude i gredice

Posude za novogvinejsku vodeniku moraju imati drenažne otvore. Bez njih se voda zadržava pri dnu, a korijen ostaje bez zraka. Veličina posude treba odgovarati bujnosti sorte i broju biljaka. Premala posuda brže se isušuje i zahtijeva mnogo češće zalijevanje.

Kod sadnje u posudu biljku treba postaviti na istu dubinu na kojoj je rasla u lončiću. Preduboka sadnja može dovesti do truljenja stabljike pri osnovi. Nakon postavljanja biljke supstrat se lagano pritisne oko korijenove bale. Ne smije se sabijati prejako jer korijenu treba zrak.

U gredici se razmak sadnje najčešće kreće prema širini odrasle biljke. Kompaktne sorte mogu se saditi gušće, dok bujnije trebaju više prostora. Dovoljan razmak poboljšava cirkulaciju zraka i smanjuje pojavu bolesti. Osim toga, svaka biljka dobiva više prostora za ravnomjerno grananje.

Nakon sadnje potrebno je temeljito zaliti cijelu zonu korijena. Prvo zalijevanje pomaže da se supstrat slegne oko korijena i uklone veći zračni džepovi. Sljedećih nekoliko dana biljku treba promatrati, osobito ako je vrijeme sunčano i vjetrovito. Lagano klonuće neposredno nakon sadnje može biti normalno, ali dugotrajno venuće upućuje na stres.

Razmnožavanje reznicama

Razmnožavanje reznicama najpouzdaniji je način dobivanja novih biljaka novogvinejske vodenike. Reznice se uzimaju s zdravih, snažnih matičnih biljaka. Najbolje su vršne reznice duge nekoliko centimetara, s više zdravih listova. Izboji ne smiju biti uvenuli, bolesni ili pretjerano mekani.

Donji listovi se uklanjaju kako ne bi trunuli u supstratu ili vodi. Rez treba biti čist i napravljen oštrim, dezinficiranim škarama. Reznice se mogu ukorjenjivati u vodi ili u laganom supstratu. Supstratna metoda često daje čvršći prijelaz prema kasnijoj sadnji jer se korijen odmah razvija u mediju sličnom onome u kojem će biljka rasti.

Za ukorjenjivanje je važna visoka vlaga zraka, ali ne i zasićen supstrat. Posuda se može prekriti prozirnom vrećicom ili mini poklopcem, ali treba svakodnevno prozračivanje. Bez zraka se lako razvija plijesan. Reznice treba držati na svijetlom mjestu bez izravnog jakog sunca.

Korijen se obično razvija relativno brzo u toplim uvjetima. Kada se pojavi novi rast, to je znak da se reznica dobro primila. Mlade biljke tada treba postupno privikavati na normalnu vlažnost zraka. Naglo uklanjanje zaštite može izazvati venuće jer mladi korijen još nije dovoljno snažan.

Njega mladih biljaka nakon sadnje

Mlade biljke nakon sadnje trebaju stabilnu vlagu. Supstrat ne smije presušiti, ali ne smije biti ni stalno mokar. Posebno su osjetljive u prvim danima dok se korijen prilagođava novom prostoru. U tom razdoblju bolje je zalijevati manjim količinama i češće provjeravati stanje.

Prihranu ne treba započeti odmah u punoj jačini. Ako je supstrat već obogaćen hranjivima, mlada biljka ima dovoljno hrane za početni rast. Preuranjena jaka gnojidba može opteretiti mladi korijen. Blaga prihrana počinje tek kada se vidi siguran novi rast.

Pinciranje mladih biljaka može biti korisno za dobivanje gušćeg oblika. Uklanjanjem samog vrha potiče se razvoj bočnih izbojaka. To je posebno korisno kod biljaka koje su se izdužile zbog slabijeg svjetla. Nakon pinciranja biljci treba dati dovoljno svjetla i ravnomjernu vlagu.

Prije iznošenja mladih biljaka na stalno vanjsko mjesto potrebno ih je postupno očvrsnuti. Nekoliko dana privikavanja na vanjske uvjete smanjuje šok od sunca, vjetra i promjena temperature. Prvo ih treba držati u zaštićenoj sjeni, a zatim postupno produljivati boravak na svjetlijem mjestu. Tako razvijene biljke brže nastavljaju rast i ranije ulaze u snažnu cvatnju.